Pandemija koronavirusa smanjila broj proboja podataka, ali šteta koju prouzroče je narasla

Pandemija koronavirusa smanjila broj proboja podataka, ali šteta koju prouzroče je narasla
DepositPhotos

Pandemija koronavirusa obilježila je prošlu godinu na razne načine, a posebno po pitanju “curenja“ podataka. Naime, u toj sferi svjedočili smo uvjerljivo najgoroj godini u povijesti. Ali ne i za Sjedinjene Američke Države!

Buy Shares to potvrđuje brojkama, koje pokazuju pad od 32 posto po pitanju "proboja" u sustave ili brojkom, 1001 slučaj kroz 12 mjeseci 2020. i 156 milijuna podataka koji su "procurili". Time Amerikanci odstupaju od ostatka svijeta, koji se našao u puno većim problemima, što se također vidi po brojkama.

Uistinu nije 2020. bila laka za tehnološki sektor, koji se morao ubrzano prilagođavati nametnutim promjenama, što je nekima sjajno pošlo za rukom, a nekima baš i ne. Konkretnije, "procurilo" je čak 37 milijardi podataka i to je rast od 140 posto u odnosu na 2019.

Dakle, oni koji su se odlično snašli u trenucima globalne krize jesu kibernetički kriminalci, jer pronašli su nove načine kako provaliti u slabije branjene sustave pa samim time stići do osjetljivih podataka korisnika. Ili do nekih još materijalno pogubnijih stvari za organizaciju u koju su "provalili".

Ipak, Amerikanci nešto jako dobro rade jer od 2005. do 2018. bilježio se rast proboja u sustave. Konkretnije, u 2005. bilo ih je 157, zatim 2010. 662, a 2017. čak 1632. U 2018. bilježi se pad na 1257 i u 2019. rast na 1473, zbog čega je vladalo uvjerenje kako će prošla izazovna godina, u kojoj je toliko zaposlenih radilo na daljinu, biti rekordna. Dogodilo se suprotno.

Što se tiče napadnutih sustava, onaj Microsoftov je bio najzvučniji i najveći jer u siječnju 2020. priznali su iz kompanije "curenje" oko 250 milijuna podataka no to "curenje" zbilo se na Staru godinu pa ne "upada" u statistiku za 2020.

Kako god, Amerikanci su poboljšali sigurnost po ovom pitanju te bi mogli biti primjer na globalnoj razini.