Kada korisnik zatraži preporuku za određeni proizvod, AI sustav prikazuje niz rezultata u obliku carousel prikaza. Svaki rezultat uključuje fotografiju proizvoda, cijenu, naziv trgovca i poveznicu na web trgovinu
Meta testira novi AI alat za kupovinu koji bi korisnicima trebao pomoći u pronalaženju proizvoda na internetu putem razgovora s chatbotom. Funkcija je trenutno dostupna samo ograničenom broju korisnika u SAD-u kroz web verziju platforme Meta AI, a riječ je o eksperimentalnom alatu koji tvrtka još uvijek razvija.
Kada korisnik zatraži preporuku za određeni proizvod, AI sustav prikazuje niz rezultata u obliku carousel prikaza. Svaki rezultat uključuje fotografiju proizvoda, cijenu, naziv trgovca i poveznicu na web trgovinu gdje se proizvod može detaljnije pregledati ili kupiti. Sustav također nudi kratko objašnjenje zašto je određeni proizvod preporučen.
Meta AI koristi dostupne informacije o korisniku kako bi personalizirao rezultate. Primjerice, preporuke mogu biti prilagođene lokaciji korisnika ili drugim podacima iz profila. U jednom primjeru testiranja sustav je preporučio zimske jakne koje se mogu naručiti u New York, što pokazuje kako algoritam uzima u obzir kontekst korisnika.
Važno je naglasiti da se kupnja još uvijek ne obavlja unutar samog AI sustava. Umjesto toga, korisnici se klikom na poveznicu preusmjeravaju na web stranice trgovaca gdje mogu dovršiti transakciju. To sugerira da Meta ovaj alat trenutno vidi kao platformu za otkrivanje proizvoda, a ne kao potpunu e-commerce uslugu.
Razvoj AI asistenta za kupovinu dio je šire utrke među tehnološkim kompanijama. OpenAI, Google i Perplexity već razvijaju slične alate koji koriste umjetnu inteligenciju kako bi korisnicima pomogli pronaći proizvode i obaviti kupnju putem razgovora s chatbotom.
Ako se testiranje pokaže uspješnim, ovakvi sustavi mogli bi značajno promijeniti način na koji ljudi pretražuju proizvode na internetu – od klasičnog pretraživanja prema razgovornom, AI-vođenom iskustvu kupovine.
Europska komisija u četvrtak je, 23. srpnja 2026., kaznila Google s ukupno 890 milijuna eura, odnosno približno milijardu dolara, u dvije odvojene odluke prema Aktu o digitalnim tržištima (Digital Markets Act – DMA). To je najveći ukupni iznos dosad izrečen jednoj kompaniji prema DMA-u. Kazna od 460 milijuna eura odnosi se na pogodovanje Googleovim uslugama u internetskom pretraživanju, dok je dodatnih 430 milijuna izrečeno zbog pravila Google Playa koja su razvojnim programerima ograničavala upućivanje korisnika na druge, često povoljnije kanale kupnje.
Australska zabrana korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina naišla je na prve probleme. Istraživanje pokazuje da velike platforme ne primjenjuju dosljedno metode provjere za račune čiji korisnici tvrde da su dovoljno stari.
Europska komisija utvrdila je da Meta krši Akt o digitalnim uslugama zbog ovisničkog dizajna Instagrama i Facebooka. Istraga je usmjerena na značajke poput beskonačnog pomicanja sadržaja, automatskog pokretanja videa, push obavijesti i izrazito personaliziranih sustava preporuka.