Opsežan DDoS napad pogodio je zajedničku infrastrukturu norveške digitalne države i poremetio prijavu, elektronički identitet, potpisivanje, obrasce te razmjenu podataka među tijelima. Napad je počeo 24. kolovoza u 3:38 po srednjoeuropskom ljetnom vremenu, a Digitaliseringsdirektoratet, Digdir, 25. kolovoza stabilizirao je većinu sustava uz nastavak obrane u suradnji s operativnim partnerom Vivictom.
Pogođeni su ID-porten, MinID, Maskinporten, eFormidling, ELMA, eInnsyn, Ansattporten te registar kontakata i rezervacija. Posljedice su osjetili i Altinn, elektroničko potpisivanje te digitalni poštanski pretinac. U kratkim razdobljima usluge su bile potpuno nedostupne, a veći dio vremena radile su djelomično, uz sporu prijavu, prekide veze i pogreške.
Frode Danielsen, direktor Digdira, izjavio je da nema pokazatelja sigurnosnog proboja ni iznošenja osobnih podataka. DDoS, odnosno distribuirani napad uskraćivanjem usluge, pokušava iscrpiti mrežne i poslužiteljske kapacitete velikim brojem zahtjeva. Cilj mu je onemogućiti dostupnost, a ne nužno ući u bazu podataka, no dug prekid može imati ozbiljne posljedice i bez krađe informacija.
Napad na zajedničku komponentu širi se dalje od neposredne mete. ID-porten služi kao ulaz u tisuće javnih servisa, pa korisnik može ostati bez porezne, zdravstvene ili socijalne usluge i kada sustav te institucije radi normalno. Altinn i norveška porezna uprava upozorili su građane na poteškoće pri prijavi i uputili ih da pokušaju poslije.
Norveški model digitalne države oslanja se na nekoliko zajedničkih rješenja za identitet i sigurnu razmjenu. Takva arhitektura smanjuje trošak i uklanja potrebu da svaka institucija gradi vlastiti sustav, ali stvara točke velike koncentracije rizika. Obrana jedne platforme tada štiti cijeli javni sektor, dok njezin poremećaj istodobno postaje vidljiv u velikom broju nepovezanih postupaka.
Digdir tvrdi da je tijekom napada uglavnom uspio održati dostupnost i da primijenjene mjere daju rezultate. To može uključivati filtriranje prometa, raspodjelu opterećenja i suradnju s telekomima ili pružateljima zaštite, ali agencija nije objavila tehničke parametre. Nisu poznati vršni volumen prometa, broj zlonamjernih izvora, kapacitet obrane ni trošak dodatne infrastrukture.
Incident je treći napad iste vrste na Digdirove sustave u kratkom razdoblju, nakon događaja u lipnju i 3. kolovoza. Ponavljanje može značiti da napadači ispituju obranu, žele stvarati politički pritisak ili koriste lako dostupne mreže kompromitiranih uređaja. Norveške vlasti nisu javno pripisale odgovornost, pa medijske pretpostavke o ruskoj povezanosti ne mogu se predstavljati kao potvrđena činjenica.
O incidentu su obaviješteni norveško Nacionalno sigurnosno tijelo i tijelo za zaštitu podataka. Obavijest regulatoru ima smisla i kada nema dokaza o krađi jer nedostupnost može utjecati na sigurnost obrade i prava korisnika. Ako naknadna analiza pronađe prodor, obveze izvještavanja mijenjaju se, no dosadašnji podaci upućuju na preopterećenje, ne kompromitaciju sadržaja.