Mozilla je sa svojim Firefox internetskim preglednikom odlučila krenuti putem kojim je i Googleov Chrome, jedino što kasni za njime godinu dana. Naime, odlučeno je da će se sve HTTP (Hypertext Transfer Protocol) web stranice početi označavati kao nesigurne dok se surfa u Firefoxu.
"U ovom trenutku na internetu je oko 80 posto HTTPS (HyperText Transfer Protocol Secure) web stranica i više nije potreban pozitivan indikator za njih, već je potreban negativan indikator za HTTP web stranice, kako bi se potaknulo njihove vlasnike da obave prelazak na sigurniji standard", naglasila je Mozilla.
I ne samo to, HTTPS protokol je brži i pouzdaniji no HTTP. Točnije, ovaj protokol omogućava kriptiranu komunikaciju i sigurnu identifikaciju web poslužitelja mreže. HTTPS veze često se koriste za novčane transakcije na webu, kao za i ostale povjerljive transakcije u korporativnim informacijskim sustavima.
Stoga ne čudi smjer kojim je sad i Firefox odlučio krenuti. Jer, ako su to mogli vlasnici najpopularnije internetske tražilice na svijetu, ali i najpopularnijeg internetskog preglednika na svijetu zato jer ne žele u svojim rezultatima stranice koje su za korisnike opasne, bilo je jasno da tako nešto mora i Mozilla za Firefox.
Također, cijela ideja je preventivnog karaktera i nekima se neće svidjeti, ali sigurno će dodatno ubrzati razvoj jer ipak je HTTP prošlost, a HTTPS je budućnost i nikome nije u interesu kočiti napredak, posebno jer svaki sigurnosni proboj znači trošenje vremena i resursa, ali i povjerenja korisnika interneta, kojih je u cijelom svijetu oko 4,2 milijarde.
Svakako, ovime je Firefox krenuo još jedan korak prema naprijed i trebao bi se učvrsnuti kao drugi najkorišteniji internetski preglednik na svijetu sa svojih oko deset posto korisnika. To će se i dogoditi čim Internet Explorer i njegovih oko 15 posto korisnika za oko godinu dana odu u prošlost zajedno s Windows 7 i starijim Microsoftovoim operativnim sustavima.
Prema Gartneru, više od 30 posto porasta potražnje za sučeljima za programiranje aplikacija (API) do 2026. doći će od umjetne inteligencije i alata koji koriste velike jezične modele (LLM).
Gartner je otkrio svojih osam najboljih predviđanja kibernetičke sigurnosti za 2024. i kasnije. Među glavnim predviđanjima, usvajanje generativne umjetne inteligencije (GenAI) smanjit će jaz u kibersigurnosnim vještinama i smanjiti kibersigurnosne incidente potaknute zaposlenicima.
Meta Platforms promijenila je svoja pravila kako bi dopustila da veća količina sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ostane na Facebooku, Instagramu i Threadsu. Postovi će sada morati biti označeni kao manipulirani i neće se uklanjati.
