Google objavio informaciju o rekordnom broju zahtjeva za predaju privatnih podataka od državnih vlasti

Google objavio informaciju o rekordnom broju zahtjeva za predaju privatnih podataka od državnih vlasti

Foto: DepositPhotos

Google je objavio listu koja nikako ne može biti pohvalna, a tiče se zahtjeva o predaji privatnih podataka svojih korisnika koje primaju od državnih vlasti raznih zemalja svijeta. Tijekom prve polovice prošle godine, zabilježen je rekordan broj takvih zahtjeva.

Naime, samo u prvih šest mjeseci 2020. stiglo ih je 103.822 i to se odnosilo na ukupno 235.449 korisničkih računa. Izniman je to rast na polugodišnjoj razini, od čak 17.847 zahtjeva. Što se korisničkih računa tiče, riječ je o rastu od 34 posto u odnosu na posljednjih šest mjeseci 2019.

Ali, vratimo se u prošlost kako bismo bolje prepoznali situaciju i uvidjeli koliko se od 2011. toga promijenilo. Dakle, kroz jedno desetljeće. Tad se nakon prvih šest mjeseci predalo 25342 zahtjeva, a u drugoj 28562.

Već pet godina kasnije bilo je 76713 zahtjeva nakon prvih šest mjeseci i njih 74074 u drugih šest mjeseci. Zatim, u 2018. se radilo o 57.868 zahtjeva tijekom prve polovice godine, a odnosilo se to na 135.302 korisnička računa. Srećom, Google ne udovolji svima, ali većini da. Točnije, 76 posto zahtjeva je uvaženo.

Najčešće, traže se podaci o kretanju određene osobe, kako bi se utvrdilo gdje je bila u određeno vrijeme. Često se na taj način ne dokazuje samo krivnja već i nevinost pa Google ne odbija takve zahtjeve. Ipak, problematično je što vlasti traže i podatke o tome tko je pretraživao određene riječi.

Dakle, jasno je da bitka za privatnost još nije u pravom smislu tog značenja ni počela, još uvijek su korisnici na vjetrometini raznih prohtjeva i konstantno ispadaju najslabija karika. Stoga ne čudi porast služenja VPN alatima kako bi se prikrile IP adrese i razni drugi detalji prilikom surfanja internetom.

Ali, to su sve načini zaštite iz "kućne radinosti", vrijeme je da se na razini istih tih vlasti donesu konkretniji zakoni koji bi štitili privatnost građana u online prostoru.

Još iz kategorije

Hrvatski sustav elektroničkih identiteta u znanosti i obrazovanju slavi 15 godina

Hrvatski sustav elektroničkih identiteta u znanosti i obrazovanju slavi 15 godina

02.03.2021.

Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske (AAI@EduHr) obilježava 15 godina od uspostave. Sustav AAI@EduHr je u produkcijski rad pušten 1. ožujka 2006. godine, a rezultat je projekta kojeg je u svibnju 2004. godine, pokrenuo Sveučilišni računski centar (Srce) odgovarajući pri tome na rastuće potrebe korisnika za pouzdanim i sigurnim sustavom za autentikaciju i autorizaciju pri korištenju mrežnih usluga. Projekt je podržalo i financiralo tadašnje Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, a Srce ga je provelo u suradnji s CARNET-om.

Zaboravili na linkove na web za cijepljenje

Zaboravili na linkove na web za cijepljenje

01.03.2021.

Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravlja bi u tekstovima nakon službenog porketanja trebao biti aktivan link. Međutim to nije tako.

INFOGRAFIKA: Koje države imaju najviše podatkovnih centara

INFOGRAFIKA: Koje države imaju najviše podatkovnih centara

01.03.2021.

Podatkovni centri šire se iznimnom brzinom jer se količina podataka koji “kolaju” internetom povećavaju na dnevnoj razini. I kad pogledamo situaciju na globalnoj razinim najviše podatkovnih centara na svijetu imaju Sjedinjene Američke Države - njih čak 2653.