Na sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) koja se jučer održala u Bruxellesu, zastupnici su održali javno saslušanje s predstavnicima nekih od najznačajnijih digitalnih platformi kao što su Google, Apple, Twitter i Facebook. Saslušanje je održano u kontekstu šire rasprave o zakonodavnom paketu o digitalnim uslugama kojim će se urediti poslovanje internetskih platformi na jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije. Javnom saslušanju prisustvovao je i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), doc. dr. sc. Tomislav Sokol.
„Europska komisija koncem prošle godine uputila je u zakonodavnu proceduru paket o digitalnim uslugama. Riječ je o dvije uredbe kojima ćemo europsko tržište učiniti konkurentnijim i inovativnijim, posebno za mala i srednja poduzeća. Do sad je situacija bila takva da su velike internetske platforme zloupotrebljavale svoj dominantan položaj na tržištu i na taj način uvjetovale poslovanje manjih europskih kompanija, a pravila tržišnog natjecanja nisu bila dostatna jer sankcije za kršenje pravila nisu bile pravodobne“, kazao je Sokol i upozorio na brojne primjere zlouporabe dominantnog položaja na tržištu
„Jedan od primjera je i taj što američki Apple svojom poslovnom politikom koči razvoj europskog Spotify-a, platforme za slušanje glazbe, ne dopuštajući korisnicima svojih uređaja, a takvih je preko milijardu, da pod jednakim uvjetima instaliraju tu europsku aplikaciju zbog čega su potrošači izloženi riziku da je trošak instalacije čak do 30% skuplji. Prema sadašnjem prijedlogu takva poslovna praksa bila bi zabranjena“, ističe Sokol.
Sokol je istaknuo i da je reguliranje internetskih platformi i pružatelja digitalnih usluga na jedinstvenom digitalnom tržištu jedan od prioriteta ovog institucionalnog saziva Europskog parlamenta.
„Interes je europskih potrošača da uspostavimo jasna pravila poslovanja za velike internetske platforme. To znači i bolju zaštitu privatnosti europskih potrošača koji su svakim danom sve više izloženi agresivnom personaliziranom reklamiranju nad kojim nemaju nikakvu kontrolu. Očito je da radimo dobar posao i da smo na dobrom putu da osiguramo bolju zaštitu europskih potrošača i malih i srednjih poduzetnika u odnosu na samovolju velikih internetskih platformi, a to proizlazi i iz toga što velike internetske platforme vrše snažan pritisak ne bismo li ublažili stroga pravila o njihovom poslovanju u Europskoj uniji“, napominje Sokol te zaključuje da neće biti kompromisa kad je u pitanju zaštita interesa europskih građana.
Podsjetimo, Europska komisija koncem godine predložila je Akt o digitalnim tržištima (DMA) i Akt o digitalnim uslugama (DSA), a Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) označen je kao nadležan za oba navedena akta. Dodajmo i to da su akti predloženi u obliku uredbe što znači da će završetkom zakonodavnog postupka biti izravno primjenjivi u državama članicama Europske unije.
Zamislite sastanak koji se ovih mjeseci ponavlja u sve više hrvatskih tvrtki. Marketinški tim srednje velike tvrtke predstavlja upravi novu kampanju. Video traje devedeset sekundi. U njemu se predsjednik uprave obraća kupcima na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Izgovor je besprijekoran, pokreti usana usklađeni, ton uvjerljiv. Uprava je oduševljena. Snimanje je trajalo dvadesetak minuta, a prijevod i sinkronizacija stajali su gotovo ništa. Predsjednik uprave, dakako, ne govori talijanski. Njegov glas i pokrete usana generirao je AI alat.
SAP je novim sigurnosnim paketom za srpanj zatvorio 16 ranjivosti u svojim proizvodima, među kojima su tri označene kao kritične. Prva se odnosi na NetWeaver Application Server ABAP, okruženje koje u brojnim velikim organizacijama nosi ključne poslovne aplikacije. Riječ je o slabosti povezanoj s upravljanjem memorijom, koja napadaču s ovlaštenim pristupom može omogućiti neovlašten uvid, izmjenu podataka ili nedostupnost sustava.
xAI-jev projekt Colossus 2 postao je jedan od najvidljivijih primjera napetosti između brzine AI infrastrukture i energetskog nadzora. Kompanija je za potrebe podatkovnog centra postavila 59 plinskih turbina bez federalnih dozvola za čisti zrak, prema regulatornoj korespondenciji i analizi dostupnih podataka. Potencijalne emisije znatno prelaze pragove koji bi inače zahtijevali dozvole, a najveći teret zagađenja pada na okolne zajednice koje već imaju povećane zdravstvene rizike.
