Australija pojačava pritisak na platforme

Google, Meta, Snap i TikTok zatražili su od australskog Senata oprez pri tumačenju ranih podataka prema kojima oko 80 posto maloljetnika i dalje koristi društvene mreže unatoč zabrani računa za mlađe od 16 godina. Čelnici lokalnih podružnica govorili su 14. kolovoza u Canberri pred odborom koji razmatra udvostručenje najveće kazne na 99 milijuna australskih dolara i jače ovlasti eSafety Commissionera.

Zabrana se primjenjuje od prosinca 2025. i od obuhvaćenih platformi traži da poduzmu „razumne korake” kako bi spriječile mlađe od 16 u otvaranju i zadržavanju računa. Ne propisuje jednu obveznu tehnologiju niti traži identifikacijski dokument od svakog korisnika. Time se platformama ostavlja prostor za kombiniranje procjene ponašanja, fotografije, postojećih podataka i vanjskih usluga provjere dobi, ali i teret dokazivanja da je odabrani sustav djelotvoran.

Povjerenica za internetsku sigurnost Julie Inman Grant rekla je da podaci iz ožujka upućuju na neuspjeh u sprječavanju stvaranja i ponovnog stvaranja računa. Istodobno je navela da se broj maloljetničkih računa skromno smanjio i da će ponašanje kompanija snažnije promijeniti aktivna provedba. Regulator razmatra pravne korake protiv nekih platformi, no javno nije objavio konačan nalaz za svaku od njih.

Meta je dan prije saslušanja izvijestila da je od početka zabrane do lipnja deaktivirala 756.000 sumnjivih računa: 462.000 na Instagramu i 294.000 na Facebooku. U ožujku je ukupan broj bio oko pola milijuna. Kompanija koristi kontekstualne tragove poput objava o rođendanu ili školskom razredu te prijave drugih korisnika, a nakon uklanjanja računa ograničila je ponovljene pokušaje registracije.

Google je rekao da je približno 740.000 vlasnika računa mlađih od 16 spriječio u prijavljenom korištenju YouTubea. TikTok je pri početku zakona uklonio oko 550.000 računa i sada ih, prema vlastitim podacima, uklanja približno 24.000 mjesečno. Brojevi nisu izravno usporedivi jer platforme različito broje račun, korisnika, pokušaj prijave i naknadno vraćen pristup.

Predstavnica YouTubea Rachel Lord upozorila je da su sustavi provjere uglavnom građeni oko granice od 18 godina, a razlikovanje petnaestogodišnjaka od šesnaestogodišnjaka znatno je teže. Pogreška u jednom smjeru ostavlja dijete na platformi, a u drugom isključuje punoljetnog ili dopuštenog korisnika. Preciznost zato nije samo tehnički pokazatelj nego i pitanje prava na pristup, privatnosti i postupka žalbe.

Meta je osporila zaključak da prijavljena uporaba nužno znači postojanje vlastitog računa. Maloljetnik može gledati javni sadržaj bez prijave, koristiti tuđi uređaj ili u anketi navesti platformu koju povremeno otvara. Regulator pak mora mjeriti upravo ono što zakon zabranjuje: ima li osoba račun i je li kompanija poduzela dovoljno da ga otkrije, ukloni i spriječi povratak.

Predložene izmjene povećale bi i ovlasti za pribavljanje informacija od platformi te njihovih dobavljača tehnologije za procjenu dobi. To je ključno jer regulator bez tehničke dokumentacije ne može provjeriti pragove, stope pogreške ni način na koji model obrađuje korisnike različite boje kože, spola ili invaliditeta. Kompanije će pritom tražiti zaštitu poslovnih tajni i sigurnosnih detalja koji bi mogli pomoći zaobilaženju sustava.

Australski model pozorno se prati izvan zemlje jer je odgovornost prebacio na platforme, a ne na roditelje ili djecu. Ako se pokaže provedivim, zakonodavci drugdje dobit će gotov predložak za dobnu granicu i kazne. Ako velik broj mlađih korisnika ostane aktivan, rasprava će se vratiti na provjeru u trgovinama aplikacija, digitalni identitet ili ograničenja dizajna umjesto potpune zabrane računa. Sadašnja najveća kazna iznosi 49,5 milijuna australskih dolara, pa prijedlog ne mijenja samo ovlasti nego udvostručuje i izravnu financijsku izloženost svake platforme.