Europa želi riješiti problem lažnih vijesti, ali ih prije toga mora definirati

Europa želi riješiti problem lažnih vijesti, ali ih prije toga mora definirati

Foto: Pixabay

Europska unija odlučila se suprostaviti lažnim vijestima te ih iskorijeniti, što je samo po sebi više nego pohvalno. No, postoji je dan „maleni“ problem - kako će prepoznati lažne vijesti? Jer, prema svemu što se vidi u prijedlozima Europske komisije ostaje dojam da ne postoji razumijevanje o tome što su uopće lažne vijesti.

Primjerice, Silvia Grundmann kao prva osoba za medije i internet u Vijeću Europe podijelila je lažne vijesti na nekoliko razina i samo potvrdila da lažne vijesti to zapravo često i nisu. Konkretnije, navela je da pod pojmom "lažna vijest" može biti obična dezinformacija koja sama po sebi nije istinita, ali nije ni štetna. Potom navodi da postoje i one koje manipulirau i čine ciljanu štetu te na kraju, postoje one koje nisu lažne, ali su štetne jer se radi o privatnim filmovima, fotografijama i ostalom što se pustilo u javnost bez dopuštenja aktera sadržaja koji se prezentira.

Sve to samo dokazuje kompleksnost pojma "lažna vijest" i potvrđuje da u EU još uvijek ne znaju kako napraviti sljedeće korake kad se ne znaju ni odrediti oko same stavke. Jasno, najlakše se može nositi s pošalicama koje ciljani plasiraju lažne vijesti i cilj im je zabaviti publiku. Lako se odrediti i prema zabrani curenja privatnih podataka. Uostalom, protiv toga i postoje zakoni. No, kako se odrediti prema onim lažnim vijestima koje su utjecale na Brexit i američke predsjedničke izbore? Tu nastaje problem...

Takav način informiranja sastoji se od A, B i C. Pritom je "A" točna informacija, "B" je također točna informacija, ali potom dolazimo do "C" koji daje zaključak i njega će neki prihvatiti, drugi neće. Primjerice, Hillary Clinton se spočitavao napad u Bengaziju 2012. godine, kad je poginuo američki veleposlanik J. Christopher Stevens. Činjenica je da se napad dogodio, da je Clinton imala odgovornost, ali zaključak da je mogla spriječiti napad ili spasiti živote stradalih potpuno je subjektivan. Dapače, nakon saslušanja je proglašena nevinom, ali kroz brojne lažne vijesti ju se krivilo za događaje i nakon toga se proširio internetom nadimak "Killary".

Dakle, teško je pristrane medije spriječiti da donose svoje zaključke i plasiraju ih u javnost, uz nemalu pomoć "promotora u sjeni" koji ih šire kroz sve moguće kanale pomno smišljenom taktikom targetiranja publike. I to je ono što EU prvo mora sama sa sobom dogovoriti, što su lažne vijesti, a što bi bio udar na medijske slobode...

Upravo zato se svima teško nositi sa situacijom i upravo zato se vidi da Facebookovi i Googleovi algoritmi nisu baš idealni, cenzuriraju bez zadrške i često vuku za sobom kolateralne žrtve samo zato da bi u korijenu sasjekli bilo kakvu mogućnost plasiranja lažnih vijest. Nimalo idealna situacija!

Još iz kategorije

E-trgovina nastavlja rasti

E-trgovina nastavlja rasti

15.06.2018. komentiraj

Sjedinjene Američke Države proteklih dvadeset godina svjedoče polaganom i sigurnom rastu e-trgovine, što se odrazilo i na globalne prilike pa je ponuda nikad bolja, kvalitetnija, a samo korištenje platformi sigurnije nego ikad prije. Vjerojatno će zato u ovoj godini oko 230 milijuna Amerikanaca online putem kupiti barem jednu stvar i time donijeti prihode od 474 milijardi američkih dolara.

Preko polovice svih internet stranica pisano na engleskom, na hrvatskom 0,1 posto

Preko polovice svih internet stranica pisano na engleskom, na hrvatskom 0,1 posto

15.06.2018. komentiraj

Ako ste se pitali koji jezik dominira internetom, većina bi rekla da je to engleski, i bili bi u pravu. Prema stranici W3techs.com, uvjerljivo najzastupljeniji jezik na internetu je engleski, kojim je pisano čak 52,4 posto web stranica. Ostali jezici daleko slabije zastupljeni.

Prevare s oglasima uzimaju legitimnim portalima milijarde dolara

Prevare s oglasima uzimaju legitimnim portalima milijarde dolara

14.06.2018. komentiraj

Lažni medijski portali koji su se koristili tehnikama ostvarivanja lažnog prometa kako bi ostavile dojam da su legitimni odnose milijarde američkih dolara prihoda onima koji uistinu jesu legitimni zbog činjenice da lažnim prometom dolaze do stvarnog novca od oglašavanja, „napumpanog“ baš zbog dojma da je promet legitiman.