HUP predlaže porezno rasterećenje za održiv rast neto plaća

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predložila je da se buduća povećanja minimalne plaće u Hrvatskoj vežu uz inflaciju i gospodarsku produktivnost, dok bi rast neto primanja radnika trebalo dodatno potaknuti smanjenjem poreznog opterećenja. Prijedlog je predstavljen uoči odluke Vlade o visini minimalne plaće za iduću godinu.

U dokumentu u kojem analizira mogućnosti poreznog rasterećenja i praksu drugih europskih država HUP zagovara uvođenje dvaju trajnih pravila. Prvo bi podrazumijevalo usklađivanje minimalne plaće s inflacijom i kretanjem dodane vrijednosti u gospodarstvu, dok bi drugo omogućilo automatsko povećanje osnovnog osobnog odbitka najmanje do iznosa porezne osnovice minimalne plaće nakon odbitka obveznih mirovinskih doprinosa.

Time bi se, prema prijedlogu poslodavaca, osiguralo da radnici koji primaju minimalnu plaću ne plaćaju porez na dohodak, a povećanje njihovih neto primanja ne bi u cijelosti ovisilo o rastu troškova poslodavaca.

Iz HUP-a upozoravaju na nerazmjer između rasta plaća i poreznih olakšica tijekom proteklih godina. Od 2017. do 2025. osnovni osobni odbitak povećan je za približno 18 posto, dok je prosječna plaća u istom razdoblju porasla oko 87 posto.

Zbog takvog odnosa, navode, sve veći dio primanja radnika podliježe oporezivanju, čak i kada porezne stope ostaju nepromijenjene. Stoga predlažu redovito usklađivanje poreznih pragova kako povećanje plaća ne bi automatski značilo i veće efektivno porezno opterećenje.

Kao primjere sličnih rješenja navode Njemačku, koja prilagođava porezne parametre kako bi ublažila učinak inflacije, Slovačku, gdje je osobni odbitak vezan uz životni minimum, te Austriju, koja zakonskim mehanizmima neutralizira dio inflacijskog utjecaja na porezne razrede.

Prema procjeni HUP-a, povećanje osobnog odbitka najviše bi koristilo zaposlenicima s nižim i srednjim primanjima, kao i obiteljima koje koriste porezne olakšice za djecu i uzdržavane članove. Radnicima bi tako ostajao veći dio plaće, bez razmjernog povećanja ukupnog troška rada za poslodavce.

Poslodavci smatraju i da bi takav pristup poduzećima omogućio lakše održavanje razlika između pojedinih platnih razreda. Naime, povećanje minimalne plaće često potiče zahtjeve za rastom primanja i među zaposlenicima s višim plaćama. Smanjenje poreznog opterećenja, prema njihovu stajalištu, ostavilo bi tvrtkama više prostora za nagrađivanje kvalificiranih radnika te ulaganja u tehnologiju i automatizaciju.

HUP pritom upozorava da produktivnost rada po satu u Hrvatskoj doseže tek oko 63 posto prosjeka Europske unije. Smatraju da bi rast troškova rada koji znatno nadmašuje rast produktivnosti mogao negativno utjecati na konkurentnost poduzeća, ulaganja i zaposlenost, posebno u djelatnostima koje ovise o velikom broju radnika.

U udruzi tvrde da prostor za smanjenje poreza postoji i u javnim financijama. Prema podacima koje navode, prihodi lokalnih proračuna od poreza na dohodak tijekom 2025. porasli su za 14,5 posto, na približno 3,8 milijardi eura. Istodobno su ukupni porezni prihodi lokalne samouprave u razdoblju od tri godine povećani za 73,2 posto.

HUP smatra da bi dio tog povećanja prihoda trebalo vratiti zaposlenicima i gospodarstvu kroz porezno rasterećenje. Međutim, priznaju da bi povećanje osobnog odbitka smanjilo prihode lokalnih proračuna, zbog čega predlažu i reformu financiranja lokalne samouprave, učinkovitiju organizaciju njezina rada te funkcionalno povezivanje pojedinih jedinica. Predviđaju i mogućnost uvođenja fiskalnih zaštitnih mehanizama radi ublažavanja posljedica za lokalne proračune.

Zaključno, iz HUP-a poručuju da minimalna plaća ne bi trebala biti glavni instrument socijalne politike. Umjesto oslanjanja isključivo na njezino povećanje, zagovaraju ciljanu financijsku pomoć kućanstvima prema stvarnim prihodima i imovinskom stanju, uz porezno rasterećenje rada i rast plaća usklađen s gospodarskim mogućnostima.