Izgradnja podatkovnog centra DataBox DC ZAG2 u Zagrebu jedan je od najznačajnijih tehnoloških projekata u novijoj hrvatskoj povijesti, ističe za ICTbusiness.info Filip Olujić, direktor Databoxa i dodaje kako će ovaj data centar postat temelj digitalne suverenosti zemlje i važan korak prema jačanju lokalne digitalne ekonomije. DataBox DC ZAG2 donosi skalabilnu, visokoenergetsku infrastrukturu sposobnu odgovoriti na rastuće zahtjeve tržišta, posebice u području umjetne inteligencije i visokoperformansnih računanja (HPC), objašnjava Olujić.
Prema njegovim riječima projekt predstavlja i ključnu prekretnicu jer omogućuje da osjetljivi podaci hrvatskih tvrtki ostanu unutar nacionalne jurisdikcije, a paralelno, DataBox radi na proširenju postojećeg DC ZAG1 kapaciteta za dodatnih 1,5 MW, što dodatno jača hrvatsku digitalnu otpornost.
U fokusu su i energetska učinkovitost te integracija obnovljivih izvora energije, uključujući vlastite solarne sustave i ugovore o opskrbi zelenom energijom, kazuje Olujić i dodaje da u doba strožih europskih standarda održivosti, ovakav pristup postavlja Hrvatsku uz bok vodećim zemljama EU-a. Ipak napominje kako razvoj domaće podatkovne infrastrukture nije samo tehničko pitanje – riječ je o strateškoj odluci koja oblikuje budućnost gospodarstva i digitalne samostalnosti.
Kako ide izgradnja DataBox-ova data centra? U Zagrebu se gradi novi DataBox data centar. Koje su glavne prednosti takvog projekta za hrvatsko tržište i kakav učinak očekujete na lokalnu infrastrukturu, gospodarstvo i digitalnu transformaciju poduzeća?
Projekt izgradnje DataBox DC ZAG2 podatkovnog centra u Zagrebu će predstavljati temelj digitalne suverenosti Hrvatske i važan korak prema pozicioniranju zemlje kao regionalnog digitalnog čvorišta. DBX DC ZAG2 će imati mogućnost skalabilnog širenja i biti će tehnološki najnapredniji u regiji. Vjerujemo da ćemo ovim projektom doprinjeti stvaranju ključne infrastrukture za hrvatsku digitalnu budućnost. Do sada su mnoge domaće tvrtke bile prisiljene koristiti inozemne podatkovne centre, što je značilo da se podaci, često i vrlo osjetljivi, nalaze izvan nacionalne jurisdikcije. Paralelno s tim, u postojećem DataBox DC ZAG1 data centru radimo i na proširenju kapaciteta za dodatnih 1,5 MW, čime dodatno jačamo našu infrastrukturu i mogućnost proširenja kapaciteta naših korisnika.
Potražnja za podatkovnim centrima sve više dolazi iz područja umjetne inteligencije i visokoperformansnih računanja. Kako ti trendovi mijenjaju dizajn i tehničke zahtjeve novih objekata u Hrvatskoj?
Istina, danas su na globalnoj razini glavni pokretači potražnje za podatkovnim centrima AI i HPC. Ti trendovi u potpunosti mijenjaju kako se podatkovni centri projektiraju i tehnički opremaju, no u Hrvatskoj još uvijek ne postoje velike AI i HPC infrastrukture. Postoje male instalacije, no ne i velike koje bi značajno utjecale na dizajn novih objekata u Hrvatskoj. Privatni sektor je ključan nositelj digitalne transformacije i može najbrže odgovoriti na potrebe tržišta. Ukoliko se pojavi potreba na lokalnom tržištu velike AI i HPC instalacije će doći, što će operatere data centara prisiliti na prilagođavanje postojećih objekata ili izgradnju novih, specijaliziranih za takve infrastrukture. Za AI i HPC tradicionalni kolokacijski modeli više nisu dovoljni jer zahtijevaju značajno veću gustoću energije po IT ormaru. Hrvatska udruga data centara (HRDCA) procjenjuje da je trenutni prosjek snage po IT ormaru u Hrvatskoj na razini 4 kW. U kontekstu Europe ta brojka se penje na prosječnih 10 kW po IT ormaru, a Sjedinjene Američke Države skoro 30 kW po IT ormaru. Usporedbe radi, trenutno najmoderniji Nvidia sustavi za treniranje AI modela troše u prosjeku 100 kW po IT ormaru. To naravno donosi i sasvim nove zahtjeve za napajanje, hlađenje i distribuciju topline.
Europska unija postavlja sve strože standarde održivosti. Na koji način hrvatski operatori data centara rješavaju pitanja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija CO₂?
Aktivno radimo na integraciji obnovljivih izvora energije, dijelom kroz ugovore o opskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora (PPA), a dijelom kroz vlastite fotonaponske sustave. Paralelno istražujemo i modele recikliranja i ponovne upotrebe generirane topline, što je trend koji sve više primjenjuju vodeći europski operatori.
Cilj nam je da DataBox, zajedno s drugim hrvatskim operatorima, postane dio zelene podatkovne mreže Europe, infrastrukture koja ne samo da je tehnološki napredna, nego i energetski održiva i društveno odgovorna. Vidimo da domaći operatori sve više ulažu u modernizaciju rashladnih sustava, konsolidaciju opreme i prelazak na zelenu energiju, što je vrlo dobar znak. Hrvatska tu ima priliku napraviti iskorak i postaviti standarde održivosti u regiji.
Investicije u data centre posljednjih godina snažno rastu, no prate ih i izazovi poput cijene električne energije i dostupnosti zemljišta. Kako ocjenjujete investicijsku klimu u Hrvatskoj i gdje vidite najveće barijere i prilike?
Investicijska klima u Hrvatskoj za podatkovne centre danas je značajno bolja nego prije nekoliko godina, ali još uvijek ima prostora za napredak. S jedne strane, postoji jasan rast potražnje za digitalnom infrastrukturom i cloud rješenjima, što otvara veliki potencijal za ulaganja. S druge strane, suočavamo se s nizom strukturnih izazova koji mogu usporiti razvoj.
Najveći izazov su cijene i stabilnost opskrbe električnom energijom, koje imaju najveći utjecaj na operativne troškove podatkovnih centara. U zemljama zapadne Europe već postoje modeli dugoročnih energetskih ugovora (PPA) i subvencioniranja zelene infrastrukture, a bilo bi dobro da i Hrvatska uvede slične poticaje.
Drugi izazov je dostupnost i pripremljenost zemljišta. Lokacije s adekvatnim priključcima na elektroenergetsku i optičku mrežu još su ograničene. Procesi izdavanja dozvola često su složeni, što stvara neizvjesnost za investitore.
No, s druge strane, prilike su velike. Hrvatska ima izvrsnu geostratešku poziciju, razvijenu telekom infrastrukturu, stabilno članstvo u EU i sve jači IT sektor. Ako se regulatorni okvir dodatno pojednostavi i osigura predvidljiv energetski model, Hrvatska može postati regionalno središte za digitalnu infrastrukturu i cloud usluge.
U Hrvatskoj udruzi data centara (HRDCA) vjerujemo da upravo sada postoji prozor prilike – ako kao zemlja brzo reagiramo, možemo privući nova ulaganja i pozicionirati Hrvatsku kao ključnu točku digitalne Europe.
Investicije u data centre posljednjih godina snažno rastu, no prate ih i izazovi poput cijene električne energije i dostupnosti zemljišta. Kako ocjenjujete investicijsku klimu u Hrvatskoj i gdje vidite najveće barijere i prilike?
Zahvaljujući geostrateškom položaju, između zapadne i jugoistočne Europe, Hrvatska ima idealne preduvjete za razvoj regionalnog data centar čvora. Nalazimo se na sjecištu ključnih telekom i optičkih pravaca, a istodobno unutar europskog pravnog i sigurnosnog okvira, što je vrlo važno za korisnike koji traže sigurnost, nisku latenciju i usklađenost s EU regulativom. Na trenutnoj mapi europskog data centar tržišta postoje Tier 1, popularno zvano FLAPD, Tier 2 i Tier 3 tržište. Hrvatska trenutno nije na mapi iti jednog od tih tržišta. Vjerujem da će DataBox i slični najavljeni projekti imati katalitički učinak – potaknut će nove investicije, ubrzati razvoj cloud ekosustava i pokazati da Hrvatska može biti siguran i održiv digitalni hub u ovom dijelu Europe.
Europska unija sve snažnije promovira koncepte digitalnog suvereniteta i suverenog oblaka. Koliko je taj trend relevantan za Hrvatsku i može li novi val data centara doprinijeti stvaranju domaćih ili regionalnih cloud rješenja koja smanjuju ovisnost o globalnim hyperscalerima
Koncept digitalnog suvereniteta i suverenog oblaka postaje jedno od ključnih pitanja europske digitalne politike. Cilj je vrlo jasan – osigurati da podaci, sustavi i digitalne usluge od strateškog značaja ostanu pod europskom kontrolom, u skladu s našim zakonodavstvom i sigurnosnim standardima. Za Hrvatsku je taj trend iznimno relevantan, jer danas većina cloud infrastrukture na koju se oslanjaju naše tvrtke i institucije i dalje fizički leži izvan zemlje. To znači da je pitanje gdje se podaci nalaze i tko njima upravlja postalo ključno, ne samo za sigurnost, već i za gospodarsku neovisnost.
Novi val podatkovnih centara, poput DataBox DC ZAG2 projekta u Zagrebu, upravo je temelj na kojem se može graditi domaći i regionalni suvereni cloud. Takva infrastruktura omogućuje da se razviju lokalna rješenja, od privatnih i hibridnih cloud servisa do AI i edge platformi, koje ostaju unutar hrvatske i europske jurisdikcije, ali nude istu razinu performansi i skalabilnosti kao globalni hyperscaleri.
Ne radi se o tome da se Europa ili Hrvatska zatvore prema velikim igračima, nego da se stvori uravnotežen ekosustav – u kojem lokalni operatori mogu pružiti sigurnu, transparentnu i energetski održivu alternativu, posebno za javni sektor, financijske institucije i kritičnu infrastrukturu
Kibernetička sigurnost postaje ključni izazov za operatore data centara, osobito u kontekstu AI-a, IoT-a i sve većeg broja povezanih uređaja. Koje su najveće prijetnje i na koji način hrvatski operatori jačaju zaštitu infrastrukture i podataka korisnika?
Kibernetička sigurnost danas je jedan od najvećih izazova za sve operatore podatkovnih centara. S rastom AI-a, IoT-a i povezanih sustava, prijetnje postaju sve složenije, od ransomwarea i DDoS napada do pokušaja neovlaštenog pristupa podacima. Hrvatski operatori općenito sve više ulažu u sigurnost i usklađuju se s NIS2 direktivom, što jača cijeli sektor. Za nas sigurnost nije trošak, nego temelj povjerenja, a upravo je povjerenje ono što korisnici najviše cijene.
Sigurnost i povjerljivost podataka danas su presudni čimbenici za povjerenje korisnika. Kako data centri u Hrvatskoj rješavaju pitanja usklađenosti s europskim regulativama (npr. GDPR, NIS2) i što se dodatno može učiniti kako bi korisnici imali garanciju da su njihovi podaci zaštićeni na najvišoj razini?
Usklađenost s europskim regulativama poput GDPR-a i NIS2 direktive danas je temelj poslovanja svakog ozbiljnog operatora podatkovnog centra. To nije samo zakonska obaveza, nego i ključni element povjerenja koje korisnici očekuju. NIS2 direktiva donosi dodatne zahtjeve za kibernetičku otpornost. Što se tiče šire slike, smatram da je važno da u Hrvatskoj dodatno razvijemo sustav certificiranja i transparentnosti za podatkovne centre, kako bi korisnici imali jasnu potvrdu o razini zaštite i usklađenosti svakog operatora.
Na kraju, najvažnije je da korisnici znaju gdje su njihovi podaci i tko njima upravlja jer povjerenje počinje transparentnošću.
