Glavni izvršni direktori najvećih europskih telekomunikacijskih grupa upozorili su da se na internetu svake godine i dalje razmjenjuju goleme količine materijala seksualnog zlostavljanja djece, poznatog pod kraticom CSAM. Od nadležnih su institucija zatražili ovlast za njegovo blokiranje. Margherita Della Valle iz Vodafone Grupe, Christel Heydemann iz Orangea, Benedicte Schilbred Fasmer iz Telenor Grupe i Allison Kirkby iz BT Grupe zatražili su pravnu jasnoću koja bi njihovim kompanijama omogućila sprečavanje širenja više od 100 milijuna datoteka CSAM-a godišnje. U otvorenom pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli i predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi upozorili su da se takvim sadržajem na internetu trguje u industrijskom opsegu.
Direktori tvrde da razlike među pravnim okvirima otežavaju telekomunikacijskim operatorima i pružateljima internetskog pristupa da u potpunosti sudjeluju u suzbijanju problema. Uklanjanje prepreka za blokiranje pristupa domenama i internetskim adresama povezanima s potvrđenim CSAM-om zato smatraju hitnim. Traže organizaciju koja bi na razini cijelog EU-a imala nadzor, utvrđivala takav sadržaj i koordinirala postupanje, kao i privremene mjere dok se takvo tijelo ne uspostavi.
Čelnici operatora istodobno smatraju da svako takvo tijelo mora biti pod strogim nadzorom i usmjereno isključivo na CSAM. Pozvali su i europske države koje nisu članice EU-a da se priključe naporima vlastitim pravnim okvirima. „Djeci je zaštita potrebna sada, a ne za nekoliko godina. Opseg zlostavljanja zahtijeva odlučno djelovanje, pa Europa mora pokazati globalno vodstvo“, poručili su Della Valle, Heydemann, Fasmer i Kirkby. Pozvali su se na podatke Internet Watch Foundationa prema kojima su se 2024. poslužitelji u EU-u koristili za 62 posto potvrđenih web-stranica sa sadržajem seksualnog zlostavljanja djece.
CyberTipline američkog Nacionalnog centra za nestalu i iskorištavanu djecu prima desetke milijuna prijava koje uglavnom uključuju djecu u dobi od sedam do deset godina. „Djevojčice su nerazmjerno često mete“, naveli su direktori, ocjenjujući neprihvatljivim da CSAM ostaje dostupan zbog kašnjenja njegova uklanjanja na izvoru.
Internet Watch Foundation je tijekom 2024. pronašao ili obradio 291.273 potvrđene web-stranice sa sadržajem seksualnog zlostavljanja djece ili poveznicama na takav sadržaj, najviše otkako vodi tu statistiku. Od toga je 181.112 stranica bilo smješteno na poslužiteljima u državama EU-a, 11 postotnih bodova više nego godinu prije, a Nizozemska je sama činila 83.037 potvrđenih adresa. U izvještajima u kojima je zabilježen spol djeteta, 97 posto odnosilo se isključivo na djevojčice, što potvrđuje tvrdnju operatora o nerazmjernoj izloženosti. IWF je zabilježio i 245 prijava s potvrđenim AI generiranim sadržajem zlostavljanja, 380 posto više nego 2023., dok NCMEC bilježi snažan rast prijava seksualnog iskorištavanja povezanih s generativnom umjetnom inteligencijom.
Uklanjanje sadržaja na izvornom poslužitelju ostaje najučinkovitija mjera jer istodobno prekida pristup svim stranicama koje ga ugrađuju ili povezuju, dok blokada operatora djeluje samo na korisnike određene mreže i može se zaobići promjenom domene ili tehničkog puta. Blokiranje zato ima ulogu zaštitne mjere kada se izvor ne može brzo ugasiti, kada je u drugoj jurisdikciji ili kada vlasnik namjerno seli sadržaj među pružateljima usluga. Da bi se smanjio rizik pretjeranog blokiranja zakonitog sadržaja, popis domena i adresa mora nastajati na temelju potvrde stručnih tijela, imati jasne rokove provjere, mogućnost žalbe i neovisni nadzor. Akt o digitalnim uslugama već obvezuje internetske platforme u EU-u na mehanizme prijave i postupanja prema nezakonitom sadržaju, ali ne daje jedinstvenu operativnu osnovu telekom operatorima za mrežno blokiranje potvrđenog CSAM-a. Trajni europski propis o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece predložen je 2022., ali pregovori o obvezama otkrivanja, zaštiti privatnosti i postupanju s enkriptiranim komunikacijama ostali su politički i pravno sporni.
Otvoreno pismo zato ne traži opće filtriranje interneta, nego usko ograničenu ovlast za blokiranje već poznatih i potvrđenih izvora, uz posebno europsko tijelo i strogo definiranu odgovornost. Pouzdane baze kriptografskih sažetaka već poznatih datoteka mogu pomoći platformama prepoznati ponovno učitavanje istoga sadržaja bez ručnog pregledavanja svake slike, ali ne otkrivaju automatski potpuno novi materijal i ovise o sigurnom upravljanju referentnim bazama. Operatori, platforme, hosting kompanije, nacionalne telefonske linije, policija i pravosuđe zato moraju imati različite, ali povezane uloge: blokiranje pristupa može smanjiti trenutačnu izloženost, dok uklanjanje izvora, očuvanje dokaza i kazneni postupak ciljaju trajno prekidanje distribucije i zaštitu žrtava.
