Kriptomarka je prva hrvatska poštanska marka koja spaja digitalni i analogni svijet. Ona se sastoji od dva dijela, standardne odstranjive samoljepive poštanske marke s QR kodom i digitalnog tokena koji ostaje za korištenje na blockchainu (aplikaciji, računalu ili mobitelu). Projekt kriptomarke iznimno je važan za razvoj ove relativno mlade industrije u Hrvatskoj ali i za stavljanje Hrvatske na svjetsku blockchain-kartu. Nakon Gibraltara i Austrije, ovo je treća kriptomarka na svijetu.
Fizička poštanska marka u vrijednosti od 50 kuna se može koristiti za slanje pošiljaka kao i svaka druga marka, a digitalni dio vlasnik kriptomarke može zadržati kao dio svoje osobne virtualne kolekcije. Na ovaj način filateliji je dodana nova dimenzija - zaštita od propadanja zbog proteka vremena. Digitalni token je kreiran na Ethereum platformi te je na blockchainu zastupljen kao non-fungible token (NFT) prema standardu ERC721, koji se koji se koriste za digitalne predmete čije je vrijednost kolekcionarska, kao u slučaju kriptomarke.
Za potrebe Hrvatske pošte, u nakladi od 100.000 komada kriptomarki, AKD je realizirao kompleksan proces poslova, što uključuje ispis jedinstvenih QR kodova, individualizaciju i tisak kriptomarki. Kriptomarka otisnuta je višebojnim ofsetom na PVC kartici od 75 grama, veličine 35,73 x 40,98 milimetara, a dolazi u pet različitih motiva koji simboliziraju poštanska prijevozna sredstva: kombi, vlak, brod, zrakoplov i dron.
Ponovno se pojavio novi problem za korisnike WhatsAppa, a kako se može pronaći riječ je samo o Android korisnicima gdje s adrese koju imate u imeniku dolazi poruka (vidi sliku ispod) da se glasa za mladu plesačicu nakon čega kako ne bi izgledalo kao prijevara stiže i sigurnosni kod za web stranicu, međutim vaš se WhatsApp spaja na neko računalo koje onda na cijeli imenik šalje istu poruku.
OpenAI razmatra moguću akviziciju Googleovog preglednika Chrome kako bi ojačao svoju platformu ChatGPT. Ova vijest dolazi u trenutku kada internet div još uvijek suočava s pritiscima zakonodavaca zbog navodnog monopolističkog položaja na tržištu internetskog pretraživanja.
Europska komisija kaznila je Apple s 570 milijuna eura, a Metu s 228 milijuna eura zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima (DMA). Ovo su prve kazne izrečene u okviru propisa čiji je cilj ograničiti tržišnu dominaciju velikih tehnoloških kompanija.