Automobilska industrija ima značajnu ulogu u zapošljavanju u proizvodnom sektoru u nekoliko europskih zemalja. To je osobito slučaj za Slovačku, Rumunjsku i Švedsku, zemlje s najvećim udjelom radnih mjesta u proizvodnji u automobilskoj industriji u Europskoj uniji. U tim zemljama poslovi u proizvodnji automobila čine oko 15% radnih mjesta u proizvodnji. U Njemačkoj, vodećoj u EU po vrijednosti proizvodnje automobila, industrija zapošljava nešto više od jedne od deset osoba koje rade u proizvodnom sektoru. Problem nastaje u segmentu popravka automobila gdje fali kvalitetna radna snaga, o čemu za ICTbusiness TV Dimitrije Trbović o potrebi obrazovanja u autoindustriji.
O konferenciji Vuk s Wall Streeta i dolaska Jordana Belforta u Hrvatsku te o tome kako je bilo dovesti takvog govornika, koliki su problem bili negativne konotacije koje se uz njega vežu zbog prevare investitora i odlaska u zatvor te promjene nakon toga govori jedan od suorganizatora Saša Tenodi.
U drugom dijelu TV emisije odnosimo razgovor sa Srđanom Kovačevićem iz tvrtke Orqa koji govori o tome kako tvrtka raste, kako dolaze novi projekti i krenuli su kao servisna tvrtka, a danas su tvrtka koja ima vlastite proizvode i rješenja u segmentu drone tehnologija.
Na kraju emisije razgovaramo s Nikolom Stolnikom iz Good Game Globala o stanju na gamng trištu. Globalni broj igrača dosegnut će 3,38 milijardi, a regije u razvoju potaknut će rast igrača. Globalno tržište igara ostvarit će prihod od 187,7 milijardi dolara ove godine. Globalno tržište igara generirat će godišnji prihod od 212,4 milijarde dolara 2026. Igre u oblaku i VR (i proširena stvarnost) rastu, ali ostaju tržišna niša. Proizvođači igara na tržištu konzola i osobnih računala dosta se usredotočuju na igre uživo; međutim, priljev sadržaja plus ograničeni broj igrača dovodi u pitanje održivost usluga uživo. Generativni AI već postaje dio razvoja igara, iako su se fanovi već protivili korištenju AI-ja u nekim igrama. Najpopularniji žanr u segmentu konzola je avantura, koja će činiti 17,1% prihoda od konzola u 2023. godini.
U vremenu u kojem digitalne tehnologije sve snažnije oblikuju način na koji živimo, radimo i komuniciramo s institucijama, pitanje digitalne transformacije države postaje jedno od ključnih razvojnih pitanja svakog modernog društva. Republika Hrvatska već više od desetljeća sustavno gradi svoj digitalni ekosustav, od prvih strateških dokumenata i velikih prezentacija o “digitalnoj Hrvatskoj”, do današnjih konkretnih rješenja koja građani i poduzetnici koriste svakodnevno. Sustavi poput e-Građana, centra dijeljenih usluga, interoperabilnih registara i digitalnih platformi za poslovanje postali su sastavni dio funkcioniranja javne uprave, iako često ostaju izvan šireg fokusa javnosti.
U novom izdanju emisije ICT na Ti u središtu je digitalna analitika – područje koje se razvijalo paralelno s internetom, ali je tek posljednjih godina postalo nezaobilazan alat za razumijevanje korisnika, sadržaja i poslovnih rezultata. Gost emisije je Robert Petković, dugogodišnji stručnjak za analizu podataka, koji iz vrlo praktične perspektive objašnjava kako su se analitički alati mijenjali od ranih dana interneta do današnjih sofisticiranih sustava te zašto je najveći izazov i dalje isti – ispravno tumačenje brojki.
U novom izdanju emisije ICT na TV fokus je stavljen na umjetnu inteligenciju kao tehnologiju koja je u vrlo kratkom razdoblju prošla put od eksperimentalnog alata do ključnog infrastrukturnog sloja modernog poslovanja. Umjetna inteligencija danas više nije tema rezervirana za istraživačke laboratorije ili tehnološke entuzijaste, već konkretan alat koji ulazi u svakodnevne poslovne procese, javnu upravu i industriju. Upravo o toj tranziciji – s razine koncepta na razinu stvarne operativne vrijednosti – govori Nenad Mandić iz tvrtke Abysalto, koji u ovoj emisiji daje detaljan pogled na to kako se umjetna inteligencija razvija unutar jedne velike softverske organizacije i kakvu ulogu ima u njezinoj dugoročnoj strategiji.
