Digitalni blizanci sve se više koriste za optimizaciju opskrbnih lanaca jer omogućuju simulaciju scenarija prije nego što se odluke provedu u stvarnom poslovanju. Velike proizvodne tvrtke mogu modelirati zalihe, transport, kapacitete dobavljača, potražnju i moguće poremećaje, čime brže procjenjuju posljedice promjene cijena, kašnjenja, geopolitičkih rizika ili iznenadnog rasta narudžbi.
Vrijednost digitalnog blizanca ovisi o kvaliteti podataka i sposobnosti povezivanja različitih sustava. ERP, proizvodnja, skladišta, logistički partneri, prodajni kanali i financije moraju davati dovoljno točne i pravodobne informacije. Ako model radi na zastarjelim ili nepotpunim podacima, simulacija može stvoriti lažnu sigurnost i dovesti do pogrešnih odluka.
Za menadžment je ključna prednost mogućnost brzog testiranja alternativa. Umjesto da se oslanja samo na povijesne izvještaje, organizacija može vidjeti kako bi se promjena jednog dobavljača, transportnog pravca ili proizvodnog plana odrazila na rokove, troškove i rizik. To je posebno važno u okruženju gdje globalni poremećaji postaju učestaliji i manje predvidivi.
Implementacija zahtijeva suradnju tehnologije, operacija i financija. Digitalni blizanac nije samo analitički alat, nego model poslovnog sustava. Mora uključiti stvarna ograničenja, ugovore, kapacitete i pravila odlučivanja. U suprotnom ostaje lijepa vizualizacija koja ne mijenja način upravljanja.
Za proizvodne tvrtke u regiji digitalni blizanci mogu biti važan korak prema većoj otpornosti opskrbnih lanaca. Posebno su korisni ondje gdje se posluje s više dobavljača, tržišta i logističkih kanala. Tvrtke koje povežu simulacije s konkretnim odlukama o zalihama, nabavi i proizvodnji imat će bolju sposobnost reakcije na poremećaje.
Hrvatsko softversko tržište u 2025. godini po broju aktivnih tvrtki pokazuje snažnu širinu, ali i vrlo jasnu koncentraciju u segmentu najmanjih poslovnih subjekata. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a u fokusu je predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki te širi okvir strukture sektora u kojem one posluju. Dostavljeni skup podataka za segment softvera pokazuje ukupno 8.259 aktivnih tvrtki, od čega 7.466 ima upisan podatak o broju zaposlenih, dok je 793 tvrtki bez tog podatka. To znači da se analiza tržišne strukture može vrlo precizno osloniti na dominantni dio baze, ali istodobno treba imati na umu da gotovo desetina subjekata nema evidentiran broj zaposlenih za 2025. godinu.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini najbolje se vidi kroz zapošljavanje, jer broj zaposlenih pokazuje stvarnu operativnu snagu kompanija, dubinu razvojnih timova i sposobnost zadržavanja projekata u zemlji. Analiza TOP 100 najboljih tvrtki prema broju zaposlenih napravljena je prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i obuhvaća kompanije iz softverskih i povezanih računalnih djelatnosti. U ovoj analizi predstavljaju se najveći poslodavci među TOP 100 tvrtki iz tablica, uz usporedbu kretanja broja zaposlenih od 2021. do 2025. godine i dodatni pogled na strukturu cijelog segmenta.