Digitalni blizanci sve se više koriste za optimizaciju opskrbnih lanaca jer omogućuju simulaciju scenarija prije nego što se odluke provedu u stvarnom poslovanju. Velike proizvodne tvrtke mogu modelirati zalihe, transport, kapacitete dobavljača, potražnju i moguće poremećaje, čime brže procjenjuju posljedice promjene cijena, kašnjenja, geopolitičkih rizika ili iznenadnog rasta narudžbi.
Vrijednost digitalnog blizanca ovisi o kvaliteti podataka i sposobnosti povezivanja različitih sustava. ERP, proizvodnja, skladišta, logistički partneri, prodajni kanali i financije moraju davati dovoljno točne i pravodobne informacije. Ako model radi na zastarjelim ili nepotpunim podacima, simulacija može stvoriti lažnu sigurnost i dovesti do pogrešnih odluka.
Za menadžment je ključna prednost mogućnost brzog testiranja alternativa. Umjesto da se oslanja samo na povijesne izvještaje, organizacija može vidjeti kako bi se promjena jednog dobavljača, transportnog pravca ili proizvodnog plana odrazila na rokove, troškove i rizik. To je posebno važno u okruženju gdje globalni poremećaji postaju učestaliji i manje predvidivi.
Implementacija zahtijeva suradnju tehnologije, operacija i financija. Digitalni blizanac nije samo analitički alat, nego model poslovnog sustava. Mora uključiti stvarna ograničenja, ugovore, kapacitete i pravila odlučivanja. U suprotnom ostaje lijepa vizualizacija koja ne mijenja način upravljanja.
Za proizvodne tvrtke u regiji digitalni blizanci mogu biti važan korak prema većoj otpornosti opskrbnih lanaca. Posebno su korisni ondje gdje se posluje s više dobavljača, tržišta i logističkih kanala. Tvrtke koje povežu simulacije s konkretnim odlukama o zalihama, nabavi i proizvodnji imat će bolju sposobnost reakcije na poremećaje.
Brojke potvrđuju da se pristup javnim digitalnim uslugama sve snažnije oslanja na nacionalnu infrastrukturu elektroničke identifikacije. NIAS je tijekom 2023. evidentirao 24,4 milijuna uspješnih provjera vjerodajnica i 43,9 milijuna uspješnih prijava na usluge, a 2025. već 38,2 milijuna odnosno 68,4 milijuna. U razdoblju obuhvaćenom Fininim odgovorima za 2026. zabilježeno je 33,3 milijuna provjera vjerodajnica i 62,7 milijuna prijava na usluge.
Godišnji prihod OpenAI-ja preračunat na temelju trenutačne stope poslovanja dosegnuo je u rujnu 50 milijardi dolara, približno 20 milijardi manje od prethodnih industrijskih procjena. Razlika proizlazi iz neusklađenosti računovodstvenih i usporednih metodologija. Financijska dokumentacija koju su pregledali ulagači upućuje na iznos od 50 milijardi, a ne na često spominjanih 70 milijardi dolara.
Ministarstvo zdravstva u opsežnim odgovorima za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info opisalo je trenutačno stanje CEZIH-a, Portala zdravlja, razmjene podataka, ulaganja, sigurnosti i priprema za Europski prostor zdravstvenih podataka. Kako odgovori nisu potpisani imenom pojedinog dužnosnika, navode u ovom tekstu pripisujemo Ministarstvu. Iz njih proizlazi da hrvatsko e-zdravstvo ulazi u fazu u kojoj više nije dovoljno imati pojedinačnu e-uslugu: treba proširiti vrste podataka, uključiti privatne pružatelje, centralizirati radiološke informacije i pripremiti sustav za europske rokove.
