Nova emisija otvara pitanje koliko su današnje obrazovne institucije spremne za svijet u kojem umjetna inteligencija mijenja način učenja, rada i provjere znanja. Demografski pad, sve veća konkurencija na europskom tržištu rada i ubrzana automatizacija dodatno povećavaju pritisak na sustav. Ključna poruka je da obrazovanje više ne smije biti usmjereno samo na diplomu, nego na stvarno razumijevanje, prilagodljivost i sposobnost stvaranja vrijednosti.
Jubilarna 100. TV emisija ICT na Ti bila je posvećena jednoj od najvažnijih tema za hrvatsko gospodarstvo i društvo: budućnosti obrazovanja u vremenu umjetne inteligencije, demografskog pada i velikih promjena na tržištu rada. Sugovornik emisije bio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a i rektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji obrazovanje promatra kao ključan preduvjet konkurentnosti i kao sustav koji mora brže dokazivati vlastitu relevantnost.
Prvi problem na koji Balković upozorava nije tehnološki, nego demografski. U takvim okolnostima obrazovanje mora osigurati veću razinu primjenjivog znanja, jer manji broj ljudi mora stvarati složenije proizvode i usluge veće dodane vrijednosti. Ako domaći sustav ne bude konkurentan, dio mladih mogao bi se obrazovati u inozemstvu i ondje ostati.
Umjetna inteligencija dodatno povećava pritisak na obrazovne ustanove. Balković smatra da strah od AI-ja postoji jer je brzina promjene iznimno velika, a današnji razvoj više ne obuhvaća samo softver, nego i agentne sustave te humanoidnu robotiku. Repetitivni poslovi najizloženiji su promjeni, ali se utjecaj sve snažnije vidi i u programiranju, analitici, komunikaciji i kreativnim procesima. Zato pitanje izbora karijere postaje složenije, a sigurniji odgovor od pogađanja budućih zanimanja jest razvoj prilagodljivosti, razumijevanja i znatiželje.
Pritom Balković ne prihvaća tezu da će stručna znanja postati nevažna zato što će odgovore davati AI alati. Komunikacija, kreativnost i kritičko mišljenje jesu nužni, ali ne mogu zamijeniti razumijevanje struke. Bez temeljnih znanja korisnik tehnologije ne može procijeniti kvalitetu dobivenog rezultata niti razumjeti gdje alat griješi. Posebno je važno pitanje provjere znanja. Balković smatra da je pogrešan smjer pokušavati otkriti je li neki seminarski rad, zadaću ili programski kod izradila umjetna inteligencija. To pretvara obrazovanje u lov mačke i miša, jer AI ne proizvodi klasični plagijat, nego rekombinira sadržaje iz velikog broja izvora. Provjere znanja zato moraju imati dio koji bez interneta, kroz razgovor, papir i olovku provjerava razumijevanje koncepata, ali i dio koji dopušta tehnologiju te traži rješavanje složenijih problema.
Takva promjena ne može biti prepuštena samo pojedinim nastavnicima. Balković navodi da se Algebra Bernays odlučila za organiziran pristup, jer se promjena odnosi na stotine kolegija, nastavnika i načina rada. Ako ustanova ne vodi proces sustavno, studenti mogu formalno prolaziti kroz obrazovanje, ali s ozbiljnim prazninama u razumijevanju. To je problem i za privatne institucije i za javni sustav.
U razgovoru je otvoreno i pitanje učinkovitosti hrvatskog obrazovnog sustava. Balković podsjeća da Hrvatska ima strategije koje nisu provedene u dovoljnoj mjeri, posebno u dijelu objektivnijeg vrednovanja znanja u osnovnoj školi. Bez pravodobne povratne informacije učenici teže prepoznaju stvarne snage i slabosti, što se kasnije može odraziti na pogrešan izbor studija i visoko odustajanje na prvoj godini. Istodobno se otvara pitanje kvalitete i usklađenosti upisnih kvota s potrebama gospodarstva.
Dani komunikacija 2026 ponovno su pokazali koliko se brzo mijenja industrija u kojoj se preklapaju kreativnost, tehnologija, mediji, marketing i poslovna strategija. Nova ICTbusiness TV emisija donosi četiri pogleda na promjene koje donosi umjetna inteligencija, fragmentacija komunikacijskih kanala i sve veći pritisak na kompanije i pojedince da u moru sličnog sadržaja pronađu vlastiti glas. U središtu razgovora nije pitanje hoće li se AI koristiti, nego što čovjek mora zadržati kako tehnologija ne bi postala zamjena za originalno razmišljanje.
MWC 2026 pokazuje industriju koja se istodobno priprema za mreže sljedeće generacije i traži konkretne načine kako umjetnu inteligenciju pretvoriti u stvarnu poslovnu i korisničku vrijednost. Nova i posljednja ekskluzivna ICTbusiness TV emisija iz Barcelone donosi razgovore o 6G-u, tehnološkoj suverenosti, agentnom AI-ju, proširenoj stvarnosti i uređajima koji bi u budućnosti trebali postati aktivni suradnici korisnika. Zajedničko svim razgovorima jest pitanje kako tehnološke mogućnosti povezati s potrebama tržišta, regulatornim zahtjevima i novim načinima rada.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se granice između telekomunikacija, svemirske infrastrukture, umjetne inteligencije i potrošačke elektronike ubrzano brišu. Nova ICTbusiness TV emisija donosi pogled na tehnologije koje mijenjaju dostupnost mreže, autonomiju uređaja, zaštitu podataka i poslovne modele operatora. Zajednička poruka razgovora jest da budući rast neće ovisiti samo o bržim mrežama, nego o sposobnosti industrije da povezivost pretvori u sigurnu, korisnu i lokalno održivu uslugu.
