Nova emisija otvara pitanje koliko su današnje obrazovne institucije spremne za svijet u kojem umjetna inteligencija mijenja način učenja, rada i provjere znanja. Demografski pad, sve veća konkurencija na europskom tržištu rada i ubrzana automatizacija dodatno povećavaju pritisak na sustav. Ključna poruka je da obrazovanje više ne smije biti usmjereno samo na diplomu, nego na stvarno razumijevanje, prilagodljivost i sposobnost stvaranja vrijednosti.
Jubilarna 100. TV emisija ICT na Ti bila je posvećena jednoj od najvažnijih tema za hrvatsko gospodarstvo i društvo: budućnosti obrazovanja u vremenu umjetne inteligencije, demografskog pada i velikih promjena na tržištu rada. Sugovornik emisije bio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a i rektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji obrazovanje promatra kao ključan preduvjet konkurentnosti i kao sustav koji mora brže dokazivati vlastitu relevantnost.
Prvi problem na koji Balković upozorava nije tehnološki, nego demografski. U takvim okolnostima obrazovanje mora osigurati veću razinu primjenjivog znanja, jer manji broj ljudi mora stvarati složenije proizvode i usluge veće dodane vrijednosti. Ako domaći sustav ne bude konkurentan, dio mladih mogao bi se obrazovati u inozemstvu i ondje ostati.
Umjetna inteligencija dodatno povećava pritisak na obrazovne ustanove. Balković smatra da strah od AI-ja postoji jer je brzina promjene iznimno velika, a današnji razvoj više ne obuhvaća samo softver, nego i agentne sustave te humanoidnu robotiku. Repetitivni poslovi najizloženiji su promjeni, ali se utjecaj sve snažnije vidi i u programiranju, analitici, komunikaciji i kreativnim procesima. Zato pitanje izbora karijere postaje složenije, a sigurniji odgovor od pogađanja budućih zanimanja jest razvoj prilagodljivosti, razumijevanja i znatiželje.
Pritom Balković ne prihvaća tezu da će stručna znanja postati nevažna zato što će odgovore davati AI alati. Komunikacija, kreativnost i kritičko mišljenje jesu nužni, ali ne mogu zamijeniti razumijevanje struke. Bez temeljnih znanja korisnik tehnologije ne može procijeniti kvalitetu dobivenog rezultata niti razumjeti gdje alat griješi. Posebno je važno pitanje provjere znanja. Balković smatra da je pogrešan smjer pokušavati otkriti je li neki seminarski rad, zadaću ili programski kod izradila umjetna inteligencija. To pretvara obrazovanje u lov mačke i miša, jer AI ne proizvodi klasični plagijat, nego rekombinira sadržaje iz velikog broja izvora. Provjere znanja zato moraju imati dio koji bez interneta, kroz razgovor, papir i olovku provjerava razumijevanje koncepata, ali i dio koji dopušta tehnologiju te traži rješavanje složenijih problema.
Takva promjena ne može biti prepuštena samo pojedinim nastavnicima. Balković navodi da se Algebra Bernays odlučila za organiziran pristup, jer se promjena odnosi na stotine kolegija, nastavnika i načina rada. Ako ustanova ne vodi proces sustavno, studenti mogu formalno prolaziti kroz obrazovanje, ali s ozbiljnim prazninama u razumijevanju. To je problem i za privatne institucije i za javni sustav.
U razgovoru je otvoreno i pitanje učinkovitosti hrvatskog obrazovnog sustava. Balković podsjeća da Hrvatska ima strategije koje nisu provedene u dovoljnoj mjeri, posebno u dijelu objektivnijeg vrednovanja znanja u osnovnoj školi. Bez pravodobne povratne informacije učenici teže prepoznaju stvarne snage i slabosti, što se kasnije može odraziti na pogrešan izbor studija i visoko odustajanje na prvoj godini. Istodobno se otvara pitanje kvalitete i usklađenosti upisnih kvota s potrebama gospodarstva.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
Rast kibernetičkih prijetnji istodobno povećava pritisak na organizacije, stručnjake i zakonodavce. Dok se raspravlja o novim mogućnostima umjetne inteligencije, brojni napadi i dalje iskorištavaju lozinke, ljudske pogreške i nedovoljno zaštićene sustave. Četiri razgovora povezuju konkretne primjere napada s pitanjima prevencije, ulaganja, regulatorne usklađenosti i pravne odgovornosti.
Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.
