ICTbusines TV: Telekomi traže novu vrijednost, a sve je u igri od infrastrukture do inteligencije

MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.

Telekom industrija sve se jasnije udaljava od modela u kojem je sama mreža bila dovoljna za stvaranje nove vrijednosti, objašnjava Matija Ražem, glavni komercijalni direktor za telekomunikacije u Infobipu, koji ističe da su operatori u posljednjih dvadeset godina ponajprije ostali fokusirani na backbone i core mrežu, dok su dodatne usluge i velik dio tržišne vrijednosti otišli prema drugim igračima. Smatra da telekomi umjetnu inteligenciju još uvijek ponajviše koriste za interne procese i optimizaciju mreže, dok su vanjske usluge koje korisnici doista osjećaju češće nastale izvan klasičnog telekom okruženja. U

 takvom okviru Infobip vidi kao komunikacijsku kompaniju koja gradi kanale i servise iznad telekom infrastrukture. Posebno naglašava da AI može donijeti veliku vrijednost i korisnicima i samoj kompaniji, ne kroz smanjenje broja ljudi, nego kroz veću učinkovitost i bolje rezultate. Važnom smatra i temu europske tehnološke suverenosti, od lokalnog data residencea do veće neovisnosti o globalnim platformama, pri čemu telekomima daje važnu ulogu zbog njihove velike korisničke baze. Kada je riječ o monetizaciji, podsjeća da je Infobip već dokazao kako se na telekom kanalima mogu graditi novi prihodi, od SMS-a do RCS-a, a dio buduće vrijednosti vidi i u network API-jima te drugim modelima vezanima uz 5G.

Proizvođači uređaja istodobno traže nove načine diferencijacije na zasićenom i vrlo konkurentnom europskom tržištu, kazuje Stefan Streit, CMO TCL Europa, koji ističe da TCL svoju strategiju sve snažnije usmjerava prema srednjem i višem segmentu, osobito kroz napredne tehnologije zaslona. Naglašava da korisnici više ne gledaju telefon ili tablet kao izoliran proizvod, nego kao središte šireg pametnog kućnog ekosustava. TCL zato gradi portfelj koji obuhvaća televizore, kućanske uređaje, klima-sustave, pametne brave, mobitele i tablete, pri čemu upravo mobilni uređaji imaju ključnu ulogu u upravljanju tim okruženjem.

Streit posebno naglašava da globalno tržište traži lokalizirane proizvode i prilagodbu specifičnostima pojedinih zemalja, a upravo tu vidi jednu od važnih prednosti TCL-a. Umjetnu inteligenciju pritom ne promatra kao cilj sam za sebe, nego kao alat koji mora rješavati konkretan korisnički problem. Kao najvažniju tehnološku posebnost izdvaja Next Paper zaslone koji smanjuju emisiju plave svjetlosti, rasterećuju oči i pozitivno utječu na kvalitetu sna. Na toj osnovi očekuje nastavak snažnog rasta u Europi kroz širenje s vodeće TV kategorije prema punom ekosustavu potrošačke elektronike.

U samoj mrežnoj tehnologiji umjetna inteligencija više nije samo demonstracijska tema, nego sve konkretniji operativni alat, ističe Ivan Visković, direktor sektora za jezgrenu mrežu i usluge u Hrvatskom Telekomu, koji ističe da primjena AI-ja u telekomima ide u dva ključna smjera: prema automatizaciji mrežnih operacija i prema novim korisničkim slučajevima. Posebno izdvaja agente koji već ulaze u procese poput definiranja radnih naloga, konfiguriranja mrežnih elemenata, detekcije anomalija i prometnih predikcija. Naglašava da takvi sustavi omogućuju da se ljudska namjera brzo prevede u konkretnu akciju nad mrežom, ali da čovjek i dalje ostaje ključan za verifikaciju odluka. U tome vidi veliku operativnu prednost jer alati mogu brže otkriti odstupanja, usporediti konfiguracije i prepoznati prostor za optimizaciju nego što je to moguće ručnim radom.

Istodobno Visković upozorava da ista tehnologija u području sigurnosti otvara i novu razinu rizika ako se na nju oslanja bez dovoljne kontrole i zaštitnih mehanizama. Zato smatra da će ravnoteža između automatizacije, obrane i kvalitete usluge ostati trajni izazov telekom industrije. Kada je riječ o sljedećoj generaciji mreža, objašnjava da je 6G još u fazi standardizacije i da se tom procesu pristupa opreznije kako bi buduća arhitektura bila jednostavnija, harmoniziranija i od početka AI-native. Uz specifične use caseove temeljene na maloj latenciji, očekuje da će nova generacija mreža morati odgovoriti i na stalni rast prometa, potrebu za većom propusnošću te neprekidnu glad tržišta za kapacitetom i pokrivenošću.

Paralelno s tim, sigurnost komunikacijske infrastrukture ulazi u fazu u kojoj klasična kriptografija više neće biti dovoljna, upozorava Zygmunt Lozinski, Quantum Safe Networks, Quantum Ambassador, IBM Research, koji naglašava da postkvantna kriptografija postaje nužan preduvjet za zaštitu mreža i kritične infrastrukture. Smatra da će operatori u sljedećih pet godina sve snažnije tražiti od dobavljačkog lanca proizvode koji podržavaju postkvantne standarde, dok će do 2030. takva rješenja postupno postajati dostupna za širu primjenu. Posebno upozorava na model harvest now, decrypt later, u kojem napadači danas prikupljaju osjetljive podatke kako bi ih dešifrirali kada kvantna računala postanu dovoljno snažna.

U telekom kontekstu posebno osjetljivima vidi podatke visoke vrijednosti, poput intelektualnog vlasništva, zapisnika poziva politički eksponiranih osoba i podataka pohranjenih u sustavima zakonitog presretanja. Zbog toga ključnim smatra praćenje eksfiltracije podataka i bolju vidljivost nad time koji se kriptografski algoritmi u mreži stvarno koriste. Naglašava da će prijelaz prema quantum-safe okruženju biti višegodišnji proces i da zahtijeva kriptografsku agilnost, odnosno mogućnost zamjene algoritama bez potpunog mijenjanja sustava. Kao važan razvojni smjer vidi i kvantnu distribuciju ključeva te širu kvantnu informacijsku mrežu do 2030., ali upozorava da takva rješenja još ne treba promatrati kao jedini sigurnosni oslonac, nego kao dio buduće arhitekture zaštite.