Vukmir ističe da je razvoj tehnologije „pretekao“ zakonodavce te da rješenja koja se danas nude nisu adekvatna jer nisu na vrijeme prepoznala specifičnu prirodu digitalnog okruženja. Autorsko pravo, oblikovano kroz Berńsku konvenciju i kasnije širenje spektra zaštićenih djela, ušlo je u digitalnu eru s analogijskim rješenjima koja više ne zahvaćaju bit onoga što se štiti kada je sve umnoživo i distribuirano jednim klikom
Na prijelazu iz analognog u potpuno digitalno društvo autorsko pravo i šire područje intelektualnog vlasništva našli su se pred najvećim izazovom od svojeg nastanka. Upravo tim pitanjima bavila se nova ICT na Ti televizijska emisija u razgovoru s Mladenom Vukmirom, stručnjakom za intelektualno vlasništvo, koji je otvoreno upozorio da je razvoj tehnologije odavno prestigao zakonodavne okvire, ali i način na koji društvo razumije što se danas uopće štiti autorskim pravom.
Vukmir polazi od povijesne perspektive i naglašava da autorsko pravo nikada nije bilo statično. Od početne zaštite izdavača, preko afirmacije autora kao središnje figure, do kasnijeg širenja na fotografiju, glazbu i softver, riječ je o sustavu koji se stalno prilagođavao tehnologiji i tržištu. Međutim, digitalizacija i masovna dostupnost sadržaja doveli su do trenutka u kojem, kako kaže, priroda digitalnog nikada nije do kraja shvaćena niti pravilno vrednovana. Posebno problematičnim smatra smještanje softvera u okvir klasičnog autorskog prava, iako se radi o djelu koje se ponaša bitno drukčije od književnog ili umjetničkog stvaralaštva.
S dolaskom umjetne inteligencije taj se jaz dodatno produbljuje. U emisiji se otvara ključno pitanje učenja modela na tekstovima, fotografijama i drugim sadržajima koje su stvorili milijuni ljudi, profesionalaca i amatera.
Vukmir ističe da je razvoj tehnologije „pretekao“ zakonodavce te da rješenja koja se danas nude nisu adekvatna jer nisu na vrijeme prepoznala specifičnu prirodu digitalnog okruženja. Autorsko pravo, oblikovano kroz Berńsku konvenciju i kasnije širenje spektra zaštićenih djela, ušlo je u digitalnu eru s analogijskim rješenjima koja više ne zahvaćaju bit onoga što se štiti kada je sve umnoživo i distribuirano jednim klikom.
Vukmir upozorava da se u takvim okolnostima više ne može pouzdano pratiti tko koristi koje autorsko djelo i u kojem trenutku, što tradicionalne modele kolektivne zaštite čini teško primjenjivima. Kao mogući smjer vidi tehnološka rješenja, od sofisticiranih metapodataka do pametnih ugovora, koji bi omogućili automatiziranu identifikaciju i naknadu za korištenje djela.
Razgovor se dotiče i šireg konteksta prava u digitalnom društvu. Vukmir smatra da pravo neće nestati, ali da će se njegova uloga bitno promijeniti. Umjetna inteligencija već danas ulazi u odvjetničku praksu, od pisanja podnesaka do analize sudske prakse, uz potencijal povećanja konzistentnosti, ali i rizik pretjeranog oslanjanja na automatizirane odluke. Posebno naglašava potrebu promjene pravnog obrazovanja kako bi pravnici ostali relevantni u okruženju u kojem se granice između tehnologije, ekonomije i prava ubrzano brišu.
U uvjetima potpune digitalizacije klasični modeli praćenja korištenja djela – poput kolektivnih organizacija koje broje emitiranja na radiju – postaju neprovedivi kada je svaki korisnik istodobno i svojevrsni broadcaster. Vukmir zato smatra da će odgovor nužno biti tehnološki: svako djelo imat će svoj metapodatkovni „otisak“, svojevrsni pametni ugovor koji će moći automatski bilježiti i obračunavati korištenje, iako otvoreno priznaje da nije izvjesno koliko je takav model realno izvediv.
Od mladog inženjera u Zagrebu do čelnih pozicija u globalnom Ericssonovu sustavu, upravljanja tisućama razvojnih stručnjaka i partnerske pozicije u jednoj od najpoznatijih svjetskih konzultantskih kompanija. Takav je profesionalni put prošao Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle, koji se nakon gotovo dva desetljeća međunarodne karijere vratio u Hrvatsku. U movo emisiji ICT na Ti razgovarali smo o njegovim iskustvima u Irskoj, Japanu, Mađarskoj, Švedskoj i Kini, upravljanju velikim tehnološkim organizacijama te promjenama koje umjetna inteligencija donosi ICT industriji i društvu.
Hrvatska ICT industrija ulazi u razdoblje u kojem dosadašnji modeli poslovanja, razvoj softvera i način korištenja podataka prolaze kroz velike promjene. Umjetna inteligencija više nije samo dodatna tehnologija koju kompanije uvode u postojeće proizvode, nego sve snažnije utječe na njihov razvoj, cijene i tržišnu poziciju. O izazovima domaćeg IT sektora, globalnoj konkurenciji, upravljanju podacima i budućnosti softverske industrije u 105. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Draženom Oreščaninom, suosnivačem tvrtki Solvership i Legit Software.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
