Tehnologija dronova i nosača stalno napreduje. “Krenuli smo s malim dronom koji je nosio tri bombice. Danas radimo s letjelicama koje nose 25 kilograma, a jučer je u Budimpešti predstavljen model nosivosti 100 kilograma. Razvoj je ubrzan jer poljoprivreda, šumarstvo i nadzor infrastrukture sve više prihvaćaju dronove,” kaže Ladišić. Uz to, multispektralne i termalne kamere, LiDAR i napredna analitika omogućuju mapiranje terena, detekciju žarišta bolesti i ciljano djelovanje. “Prvo izviđamo - dron snimi polje i bilježi problematične točke. Umjesto da špricamo svih 100 hektara, tretiramo samo žarišta. Time smanjujemo trošak, emisije i štitimo usjev.”
U našem studiju ICT na Ti talk showa ugostili smo Gorana Ladišića iz tvrtke Project O2, čija se misija svodi na jedno kako koristiti bespilotne letjelice za pametno pošumljavanje i preciznu poljoprivredu. Sugovornik s više od 20 godina menadžerskog iskustva u raznim industrijama objasnio je kako je nakon poduzetničkog izleta u ugostiteljstvo i ekološkog projekta vezanog uz smanjenje plastike prirodno došao do ideje - spojiti biologiju, ekologiju i dronove. “Puno je dobrih znanstvenih ideja, ali ih treba materijalizirati i pretvoriti u održiv model. Tu smo se našli - tehnologijom skraćujemo put od ideje do konkretnog rezultata”, kaže Ladišić.
Temelj poslovanja Project O2 je pošumljavanje pomoću dronova, što rješava ključni problem nepristupačnih i opasnih terena. “Za nas nema prepreka - ove smo godine sadili na 1.800 metara nadmorske visine u Julijskim Alpama. U Hrvatskoj sam lani obišao opožarenih 50 hektara na Biokovu; barem polovica tog terena praktički je nepristupačna za tradicionalnu sadnju sadnicama”, objašnjava. Umjesto klasičnog kopanja rupa, tvrtka koristi tzv. seed-bombice - mješavine sjemena i supstrata obogaćenog pijeskom i glinom radi konzistentnosti, uz dodatke koji štite vlagu i odvraćaju divljač. “Pokazalo se da vuna najbolje zadržava vlagu potrebnu za klijanje. Dodajemo i repelente - primjerice kajenski papar u kombinaciji za odbijanje divljih svinja - kako bismo povećali šanse da sjeme doživi prve kiše i proklija.”
Tehnologija dronova i nosača stalno napreduje. “Krenuli smo s malim dronom koji je nosio tri bombice. Danas radimo s letjelicama koje nose 25 kilograma, a jučer je u Budimpešti predstavljen model nosivosti 100 kilograma. Razvoj je ubrzan jer poljoprivreda, šumarstvo i nadzor infrastrukture sve više prihvaćaju dronove,” kaže Ladišić. Uz to, multispektralne i termalne kamere, LiDAR i napredna analitika omogućuju mapiranje terena, detekciju žarišta bolesti i ciljano djelovanje. “Prvo izviđamo - dron snimi polje i bilježi problematične točke. Umjesto da špricamo svih 100 hektara, tretiramo samo žarišta. Time smanjujemo trošak, emisije i štitimo usjev.”
Usporedbe s klasičnom mehanizacijom otkrivaju financijski potencijal. “Kvalitetan traktor s opremom danas stoji od 500 tisuća eura naviše. Vrhunski dron za takve zadatke, s kompletnom opremom, oko 50 tisuća eura. Kad nakon kiše traktor ne može danima u polje, dron leti čim kiša stane. To je razlika u brzini reakcije koja donosi stvarnu vrijednost”, ističe. Navodi i konkretan primjer: “Na 100 hektara kukuruza uštedjeli smo oko 30 tisuća eura samo na gorivu i operativnim troškovima jer nema teške mehanizacije. Agregat potroši oko litru i pol benzina za punjenje baterija i možemo odraditi posao.”
U pošumljavanju, ključ je odabir lokalno prilagođenih vrsta, analiza tla i planiranja ciklusa sadnje. “Radimo tzv. asset management lokacije - uzorkujemo tlo, gledamo dominantne vrste u okruženju i sadimo ‘pametne šume’: pionirske i grmolike vrste čiji je glavni zadatak apsorpcija CO2 i stabilizacija staništa, a ne nužno drvna masa. U kontroliranim i prirodnim uvjetima postižemo stope klijanja od 20 do 80 posto, a s alepskim borom dosegnuli smo i 80 posto,” kaže Ladišić. U Sloveniji već surađuju s državnim šumama i stručnim institucijama, prijavljeni su zajednički natječaji i dogovaraju se godišnji programi obnove od 20 do 50 hektara. U Srbiji imaju ugovore s javnim poduzećima i iskustvo kolega koji tretiraju stotine hektara poljoprivrednih kultura i vinograda u regiji i Francuskoj.
S druge strane, u Hrvatskoj suradnja s državnim tijelima zasad ide sporije. “Bilo je pokušaja s Hrvatskim šumama, ali tri godine čekamo da Šumarski institut odredi vrste i termine pilot-sadnje na već dogovorenoj plohi. U međuvremenu radimo sa županijama, gradovima i općinama, a s Hrvatskom gospodarskom komorom razgovaramo o podršci prema institucijama. Uvjeren sam da će se to pokrenuti,” poručuje.
Sljedeći veliki iskorak stiže kroz primjenu umjetne inteligencije. “Cilj je da svaka bombica dobije geolokaciju i da je kamera - uz biorazgradivu fluorescentnu boju - može automatski prepoznati. Tada iz fotelje možete pratiti rast stabla kroz vrijeme. Na tome već radimo kroz prijave na natječaje za razvoj AI i IT dijela rješenja,” opisuje Ladišić. U poljoprivredi, dodaje, AI će ubrzati detekciju bolesti, optimizirati tretmane i dodatno smanjiti troškove.
Jubilarna 100. TV emisija ICT na Ti bila je posvećena jednoj od najvažnijih tema za hrvatsko gospodarstvo i društvo: budućnosti obrazovanja u vremenu umjetne inteligencije, demografskog pada i velikih promjena na tržištu rada. Sugovornik emisije bio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a i rektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji obrazovanje promatra kao ključan preduvjet konkurentnosti i kao sustav koji mora brže dokazivati vlastitu relevantnost.
Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, poznatiji kao Srce, u emisiji ICT na Ti predstavljen je kroz razgovor s ravnateljem Ivanom Marićem kao institucija čija povijest u velikoj mjeri prati razvoj računarstva, interneta i digitalne infrastrukture u Hrvatskoj. Povod je 55 godina od odluke iz travnja 1971., kada je Savjet Sveučilišta u Zagrebu prihvatio idejni projekt osnivanja ustanove koja će računalnu tehnologiju staviti u službu akademske i znanstvene zajednice. Iz današnje perspektive ta se odluka pokazuje izrazito vizionarskom jer je donesena u vremenu kada je računarstvo još bilo rezervirano za uski krug stručnjaka, a digitalna transformacija nije bila ni poslovni ni društveni pojam.
Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone, koja donosi pogled iznutra na ključne tehnološke smjerove koji oblikuju budućnost telekom industrije, mrežne infrastrukture i digitalnih platformi. U fokusu su velika ulaganja u optičke i mobilne mreže, širenje 5G Standalone tehnologije, rast kapaciteta i sve važnija uloga umjetne inteligencije u optimizaciji, nadzoru i automatizaciji mreža. Sugovornici govore i o monetizaciji telekom infrastrukture, Open RAN-u, autonomnim mrežama, misijski kritičnim sustavima te prvim obrisima budućeg 6G razvoja. Emisija otvara i temu hibridne cloud infrastrukture, podatkovnih centara, kibernetičke sigurnosti i AI rješenja koja postaju temelj konkurentnosti kompanija u globalnom digitalnom gospodarstvu.
