ICT na Ti:  Hrvatski projekt O2 mijenja pristup obnovi šuma i poljoprivredi

U našem studiju ICT na Ti talk showa ugostili smo Gorana Ladišića iz tvrtke Project O2, čija se misija svodi na jedno kako koristiti bespilotne letjelice za pametno pošumljavanje i preciznu poljoprivredu. Sugovornik s više od 20 godina menadžerskog iskustva u raznim industrijama objasnio je kako je nakon poduzetničkog izleta u ugostiteljstvo i ekološkog projekta vezanog uz smanjenje plastike prirodno došao do ideje - spojiti biologiju, ekologiju i dronove. “Puno je dobrih znanstvenih ideja, ali ih treba materijalizirati i pretvoriti u održiv model. Tu smo se našli - tehnologijom skraćujemo put od ideje do konkretnog rezultata”, kaže Ladišić.

Temelj poslovanja Project O2 je pošumljavanje pomoću dronova, što rješava ključni problem nepristupačnih i opasnih terena. “Za nas nema prepreka - ove smo godine sadili na 1.800 metara nadmorske visine u Julijskim Alpama. U Hrvatskoj sam lani obišao opožarenih 50 hektara na Biokovu; barem polovica tog terena praktički je nepristupačna za tradicionalnu sadnju sadnicama”, objašnjava. Umjesto klasičnog kopanja rupa, tvrtka koristi tzv. seed-bombice - mješavine sjemena i supstrata obogaćenog pijeskom i glinom radi konzistentnosti, uz dodatke koji štite vlagu i odvraćaju divljač. “Pokazalo se da vuna najbolje zadržava vlagu potrebnu za klijanje. Dodajemo i repelente - primjerice kajenski papar u kombinaciji za odbijanje divljih svinja - kako bismo povećali šanse da sjeme doživi prve kiše i proklija.”

Tehnologija dronova i nosača stalno napreduje. “Krenuli smo s malim dronom koji je nosio tri bombice. Danas radimo s letjelicama koje nose 25 kilograma, a jučer je u Budimpešti predstavljen model nosivosti 100 kilograma. Razvoj je ubrzan jer poljoprivreda, šumarstvo i nadzor infrastrukture sve više prihvaćaju dronove,” kaže Ladišić. Uz to, multispektralne i termalne kamere, LiDAR i napredna analitika omogućuju mapiranje terena, detekciju žarišta bolesti i ciljano djelovanje. “Prvo izviđamo - dron snimi polje i bilježi problematične točke. Umjesto da špricamo svih 100 hektara, tretiramo samo žarišta. Time smanjujemo trošak, emisije i štitimo usjev.”

Usporedbe s klasičnom mehanizacijom otkrivaju financijski potencijal. “Kvalitetan traktor s opremom danas stoji od 500 tisuća eura naviše. Vrhunski dron za takve zadatke, s kompletnom opremom, oko 50 tisuća eura. Kad nakon kiše traktor ne može danima u polje, dron leti čim kiša stane. To je razlika u brzini reakcije koja donosi stvarnu vrijednost”, ističe. Navodi i konkretan primjer: “Na 100 hektara kukuruza uštedjeli smo oko 30 tisuća eura samo na gorivu i operativnim troškovima jer nema teške mehanizacije. Agregat potroši oko litru i pol benzina za punjenje baterija i možemo odraditi posao.”

U pošumljavanju, ključ je odabir lokalno prilagođenih vrsta, analiza tla i planiranja ciklusa sadnje. “Radimo tzv. asset management lokacije - uzorkujemo tlo, gledamo dominantne vrste u okruženju i sadimo ‘pametne šume’: pionirske i grmolike vrste čiji je glavni zadatak apsorpcija CO2 i stabilizacija staništa, a ne nužno drvna masa. U kontroliranim i prirodnim uvjetima postižemo stope klijanja od 20 do 80 posto, a s alepskim borom dosegnuli smo i 80 posto,” kaže Ladišić. U Sloveniji već surađuju s državnim šumama i stručnim institucijama, prijavljeni su zajednički natječaji i dogovaraju se godišnji programi obnove od 20 do 50 hektara. U Srbiji imaju ugovore s javnim poduzećima i iskustvo kolega koji tretiraju stotine hektara poljoprivrednih kultura i vinograda u regiji i Francuskoj.

S druge strane, u Hrvatskoj suradnja s državnim tijelima zasad ide sporije. “Bilo je pokušaja s Hrvatskim šumama, ali tri godine čekamo da Šumarski institut odredi vrste i termine pilot-sadnje na već dogovorenoj plohi. U međuvremenu radimo sa županijama, gradovima i općinama, a s Hrvatskom gospodarskom komorom razgovaramo o podršci prema institucijama. Uvjeren sam da će se to pokrenuti,” poručuje.

Sljedeći veliki iskorak stiže kroz primjenu umjetne inteligencije. “Cilj je da svaka bombica dobije geolokaciju i da je kamera - uz biorazgradivu fluorescentnu boju - može automatski prepoznati. Tada iz fotelje možete pratiti rast stabla kroz vrijeme. Na tome već radimo kroz prijave na natječaje za razvoj AI i IT dijela rješenja,” opisuje Ladišić. U poljoprivredi, dodaje, AI će ubrzati detekciju bolesti, optimizirati tretmane i dodatno smanjiti troškove.