Umjetna inteligencija postaje jedno od ključnih razvojnih područja hrvatske digitalne politike. Kroz Nacionalni plan razvoja AI-ja nastoji se povezati javni sektor, akademska zajednica i privatne tvrtke. Ministar naglašava važnost fleksibilnog pristupa zbog brzine tehnoloških promjena. Regulacija mora štititi građane, ali ne smije gušiti inovacije. Hrvatska želi biti aktivni sudionik europskih AI politika. Time se stvara prostor za razvoj domaćih rješenja i startupa.
U vremenu u kojem digitalne tehnologije sve snažnije oblikuju način na koji živimo, radimo i komuniciramo s institucijama, pitanje digitalne transformacije države postaje jedno od ključnih razvojnih pitanja svakog modernog društva. Republika Hrvatska već više od desetljeća sustavno gradi svoj digitalni ekosustav, od prvih strateških dokumenata i velikih prezentacija o “digitalnoj Hrvatskoj”, do današnjih konkretnih rješenja koja građani i poduzetnici koriste svakodnevno. Sustavi poput e-Građana, centra dijeljenih usluga, interoperabilnih registara i digitalnih platformi za poslovanje postali su sastavni dio funkcioniranja javne uprave, iako često ostaju izvan šireg fokusa javnosti.
U novoj ICT na Ti emisiji razgovarali smo s ministrom Damirom Habijanom koji upravlja Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, o tome gdje se Hrvatska danas nalazi na tom putu, što je postignuto, koji su najveći izazovi, ali i kakvi su planovi za budućnost. Ministar u razgovoru naglašava da se digitalna transformacija više ne može promatrati kao sporedna aktivnost ili tehnički projekt, već kao strateški resor unutar Vlade, s jasnom odgovornošću za razvoj digitalnih usluga, infrastrukture, podatkovnih sustava i novih tehnologija.
Poseban naglasak stavljen je na umjetnu inteligenciju, koja danas predstavlja jedno od najdinamičnijih i najizazovnijih područja digitalnog razvoja. Prema riječima ministra, Hrvatska aktivno radi na Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije, koji je zamišljen kao fleksibilan dokument, prilagođen brzini tehnoloških promjena. U njegovoj izradi sudjelovao je velik broj stručnjaka iz javnog sektora, akademske zajednice i gospodarstva, s ciljem da se osigura ravnoteža između inovacija, etičkih načela, zaštite podataka i gospodarskog razvoja.
U razgovoru se ističe i važnost regulacije, posebice u kontekstu europskog zakonodavstva. Hrvatska, kao članica Europske unije, sudjeluje u oblikovanju zajedničkih pravila, ali istodobno nastoji upozoriti na opasnost pretjerane regulacije koja bi mogla usporiti istraživanje i razvoj. Ključna poruka je potreba za balansom: zaštititi građane i njihove podatke, ali ne ugušiti inovacijski potencijal.
Velika pažnja posvećena je i podatkovnoj infrastrukturi te digitalnom suverenitetu. Ministar naglašava da podaci postaju temeljna strateška imovina države, a nacionalni podatkovni centri i državni oblak predstavljaju temelj sigurnog i neovisnog digitalnog sustava. U tom kontekstu, digitalni suverenitet postaje jednako važan kao i tradicionalni simboli državnosti.
Jedna od ključnih tema bila je i učinkovitost digitalnih javnih usluga. Hrvatska se prema europskim pokazateljima nalazi iznad prosjeka u području širokopojasne infrastrukture, 5G pokrivenosti i interoperabilnosti sustava. Posebno se ističe načelo “jednom dostavljen podatak”, prema kojem građani i poduzetnici više ne bi trebali višestruko predavati iste dokumente različitim institucijama. Upravo ta interoperabilnost omogućuje brže, jednostavnije i jeftinije administrativne postupke.
Sustav e-Građani danas okuplja više od dva milijuna korisnika i više od 120 digitalnih usluga, no ministar najavljuje novi iskorak prema takozvanim “životnim situacijama”. Cilj je omogućiti građanima da na jednom mjestu, uz pomoć virtualnog asistenta, riješe kompleksne postupke poput kupnje nekretnine, prijave prebivališta ili registracije vozila, bez lutanja između institucija i šaltera.
Nezaobilazna tema bila je i kibernetička sigurnost. U digitalnom dobu, zaštita sustava i podataka postaje pitanje nacionalne sigurnosti. Ministar upozorava da se budući sukobi sve češće vode u virtualnom prostoru, kroz napade na informacijske sustave i infrastrukturu. Hrvatska kroz projekte nacionalnog kibernetičkog štita i ulaganja u sigurnosne sustave nastoji biti korak ispred prijetnji, uz paralelno jačanje svijesti i edukacije građana.
Ministar se dotaknuo i pravnog okvira, osobito u kontekstu kaznene odgovornosti povezane s umjetnom inteligencijom. Uvođenje novih kaznenih djela vezanih uz zlouporabu AI sustava pokazuje nastojanje države da pravodobno reagira na tehnološke promjene, ali i da pritom ne obeshrabri razvoj i inovacije. Ključna uloga u tom procesu pripada edukaciji sudaca, vještaka i pravosudnih djelatnika.
U vremenu u kojem digitalne tehnologije sve snažnije oblikuju način na koji živimo, radimo i komuniciramo s institucijama, pitanje digitalne transformacije države postaje jedno od ključnih razvojnih pitanja svakog modernog društva. Republika Hrvatska već više od desetljeća sustavno gradi svoj digitalni ekosustav, od prvih strateških dokumenata i velikih prezentacija o “digitalnoj Hrvatskoj”, do današnjih konkretnih rješenja koja građani i poduzetnici koriste svakodnevno. Sustavi poput e-Građana, centra dijeljenih usluga, interoperabilnih registara i digitalnih platformi za poslovanje postali su sastavni dio funkcioniranja javne uprave, iako često ostaju izvan šireg fokusa javnosti.
U novom izdanju emisije ICT na Ti u središtu je digitalna analitika – područje koje se razvijalo paralelno s internetom, ali je tek posljednjih godina postalo nezaobilazan alat za razumijevanje korisnika, sadržaja i poslovnih rezultata. Gost emisije je Robert Petković, dugogodišnji stručnjak za analizu podataka, koji iz vrlo praktične perspektive objašnjava kako su se analitički alati mijenjali od ranih dana interneta do današnjih sofisticiranih sustava te zašto je najveći izazov i dalje isti – ispravno tumačenje brojki.
U novom izdanju emisije ICT na TV fokus je stavljen na umjetnu inteligenciju kao tehnologiju koja je u vrlo kratkom razdoblju prošla put od eksperimentalnog alata do ključnog infrastrukturnog sloja modernog poslovanja. Umjetna inteligencija danas više nije tema rezervirana za istraživačke laboratorije ili tehnološke entuzijaste, već konkretan alat koji ulazi u svakodnevne poslovne procese, javnu upravu i industriju. Upravo o toj tranziciji – s razine koncepta na razinu stvarne operativne vrijednosti – govori Nenad Mandić iz tvrtke Abysalto, koji u ovoj emisiji daje detaljan pogled na to kako se umjetna inteligencija razvija unutar jedne velike softverske organizacije i kakvu ulogu ima u njezinoj dugoročnoj strategiji.
