Umjetna inteligencija iz faze eksperimenta prelazi u ključnu poslovnu tehnologiju koja mijenja način razvoja softvera, korisničko iskustvo i učinkovitost procesa. Više se ne radi o „pametnim“ sustavima u teoriji, već o konkretnim rješenjima koja automatiziraju kognitivne zadatke i donose mjerljivu vrijednost organizacijama.
U novom izdanju emisije ICT na TV fokus je stavljen na umjetnu inteligenciju kao tehnologiju koja je u vrlo kratkom razdoblju prošla put od eksperimentalnog alata do ključnog infrastrukturnog sloja modernog poslovanja. Umjetna inteligencija danas više nije tema rezervirana za istraživačke laboratorije ili tehnološke entuzijaste, već konkretan alat koji ulazi u svakodnevne poslovne procese, javnu upravu i industriju. Upravo o toj tranziciji – s razine koncepta na razinu stvarne operativne vrijednosti – govori Nenad Mandić iz tvrtke Abysalto, koji u ovoj emisiji daje detaljan pogled na to kako se umjetna inteligencija razvija unutar jedne velike softverske organizacije i kakvu ulogu ima u njezinoj dugoročnoj strategiji.
Abysalto je relativno mlada tvrtka nastala spajanjem nekoliko etabliranih softverskih timova s višedesetljetnim iskustvom, a upravo ta kombinacija naslijeđenog znanja i ambicije za brzim rastom bila je temelj za formiranje zasebnog odjela posvećenog umjetnoj inteligenciji. Kako ističe Mandić, odluka o ulaganju u AI nije donesena zbog trenda, već iz jasne potrebe da se klijentima ponude naprednija, učinkovitija i skalabilnija rješenja. Umjetna inteligencija u tom kontekstu nije dodatak postojećem softveru, nego temeljna tehnologija koja mijenja način na koji se sustavi dizajniraju, koriste i razvijaju.
U emisiji se posebno naglašava da se umjetna inteligencija može promatrati kao tzv. “transportna tehnologija”, usporediva s pojavom osobnih računala, interneta ili pametnih telefona. Svaka od tih tehnoloških prekretnica promijenila je način rada, komunikacije i pristupa informacijama, a umjetna inteligencija danas donosi novu razinu promjene kroz prirodno jezično sučelje i sposobnost obrade ogromnih količina podataka. Prvi put korisnici mogu komunicirati sa softverom na način koji je blizak ljudskom jeziku i logici, čime se značajno smanjuje tehnološka barijera i otvara prostor za širu primjenu.
Razgovor se dotiče i stvarne prirode današnjih AI sustava, razbijajući mitove o “razmišljajućim strojevima”. Iako se radi o matematičkim modelima koji predviđaju vjerojatnosti i uče iz velikih skupova podataka, njihova vrijednost leži u sposobnosti prepoznavanja obrazaca i ubrzavanja kognitivno zahtjevnih zadataka. Upravo tu Abysalto vidi najveći poslovni potencijal – u automatizaciji i optimizaciji procesa koji su dosad zahtijevali puno ljudskog vremena, poput klasifikacije dokumenata, obrade upita ili analize složenih skupova informacija.
Važan dio emisije posvećen je i odgovornoj primjeni umjetne inteligencije. Mandić naglašava da AI sustavi ne smiju djelovati izolirano, bez nadzora, osobito u kritičnim poslovnim i institucionalnim procesima. Koncept “human in the loop” postavlja čovjeka kao ključnu kontrolnu točku, čime se postiže ravnoteža između automatizacije i pouzdanosti. Umjetna inteligencija, prema tom pristupu, ne zamjenjuje ljude, već im omogućuje da se bave složenijim i vrjednijim zadacima.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
