Digitalna analitika razvijala se zajedno s internetom, ali ključni izazov ostao je isti – razumjeti što brojke doista znače. Alati poput Google Analyticsa donijeli su goleme količine podataka, no bez pravilne interpretacije oni često vode do pogrešnih zaključaka. Stvarna vrijednost analitike leži u praćenju ponašanja aktivnih korisnika i razumijevanju njihovih odluka, a ne u pukom zbrajanju posjeta. Kada se koristi promišljeno i u skladu s pravilima privatnosti, analitika postaje temelj za kvalitetnije sadržaje, učinkovitiju prodaju i bolje poslovne odluke.
U novom izdanju emisije ICT na Ti u središtu je digitalna analitika – područje koje se razvijalo paralelno s internetom, ali je tek posljednjih godina postalo nezaobilazan alat za razumijevanje korisnika, sadržaja i poslovnih rezultata. Gost emisije je Robert Petković, dugogodišnji stručnjak za analizu podataka, koji iz vrlo praktične perspektive objašnjava kako su se analitički alati mijenjali od ranih dana interneta do današnjih sofisticiranih sustava te zašto je najveći izazov i dalje isti – ispravno tumačenje brojki.
Petković ističe da se tehnologija dramatično promijenila, ali odnos ljudi prema podacima nije. Nekad su se log datoteke obrađivale danima, a rezultati su stizali u obliku nekoliko tablica i grafikona, dok danas alati poput Google Analytics u stvarnom vremenu nude stotine različitih metrika. No, obilje podataka ne znači nužno i bolje odluke. Upravo suprotno, bez jasnog razumijevanja konteksta i ciljeva, brojke lako postaju izvor pogrešnih zaključaka, krivih interpretacija i loših poslovnih odluka.
Kroz razgovor se naglašava da većini web stranica, portala i web trgovina nije potrebno pratiti desetke ili stotine pokazatelja, već tek nekoliko ključnih metrika koje doista opisuju ponašanje korisnika. Broj posjetitelja sam po sebi, upozorava Petković, često je metrika taštine, dok su za stvarno razumijevanje puno važniji aktivni korisnici, učestalost povratka na stranicu i konkretne radnje koje korisnici obavljaju. Digitalna analitika, kada se koristi pravilno, omogućuje vlasnicima webova da shvate što njihovi korisnici doista rade, gdje se gube, što čitaju, što ignoriraju i zašto se vraćaju ili ne vraćaju.
Poseban naglasak stavljen je na e-trgovinu, gdje analitika otkriva obrasce koji nisu vidljivi iz klasičnih prodajnih izvještaja. Put od prvog posjeta do kupnje često traje danima ili tjednima, a korisnici se više puta vraćaju prije donošenja odluke. Analitika omogućuje razumijevanje tog procesa, otkriva koji se proizvodi često stavljaju u košaricu, ali se ne kupuju, te pomaže u donošenju odluka o cijenama, promocijama i rasporedu proizvoda. Time analitika prestaje biti marketinški dodatak i postaje strateški alat za prodaju i upravljanje poslovanjem.
U emisiji se otvara i tema privatnosti podataka i usklađenosti s GDPR-om. Petković naglašava da problem najčešće nije u samim analitičkim alatima, već u lošoj implementaciji i nerazumijevanju zakonskih okvira. Prema njegovu mišljenju, GDPR je donio nužan pomak prema odgovornijem odnosu prema korisnicima, a pravilno postavljena analitika može istovremeno poštovati privatnost i pružiti dovoljno podataka za kvalitetne poslovne odluke.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
