Unatoč AI investicijama, uprave u CEE regiji prioritet daju kratkoročnom rastu

Predsjednici uprava u regiji Srednje i istočne Europe (SIE) više vjeruju u kratkoročni rast prihoda, za razliku od globalnog trenda opadanja optimizma među predsjednicima uprava diljem svijeta. No, u sljedeće tri godine potreban je dodatan oprez. 

Predsjednici uprava u regiji Srednje i istočne Europe posluju u zahtjevnom poslovnom okruženju obilježenom ubrzanim tehnološkim promjenama, geopolitičkom neizvjesnošću i ekonomskim pritiscima. Pokazali su izvanrednu otpornost u suočavanju s tim izazovima i kratkoročnim pritiscima. 

Međutim, izdanje 29. godišnjeg globalnog PwC‑ovog istraživanja predsjednika uprava za regiju Srednje i istočne Europe upućuje na to da usredotočenost na neposredne prioritete može zasjeniti potrebu za ključnim ulaganjima u tehnologiju i inovacije.  

Unatoč širokom interesu za primjenu umjetne inteligencije, većina predsjednika uprava u regiji još uvijek ne bilježi poslovne koristi od njenog korištenja. Čak 73 posto predsjednika uprava u regiji Srednje i istočne Europe navodi mali ili nikakav porast prihoda od primjene umjetne inteligencije, dok 57 posto smatra da su im troškovi ostali isti - oba udjela su iznad globalnog prosjeka. Tek 12 posto predsjednika uprava u regiji Srednje i istočne Europe navodi da su primjenom umjetne inteligencije njihove organizacije ostvarile i uštede troškova i rast prihoda. To su društva koja raspolažu izrazito razvijenim temeljnim sposobnostima.

Geopolitička nesigurnost i dalje ostaje ključna briga. U protekloj je godini udio predsjednika uprava u regiji Srednje i istočne Europe koji ističu visoku izloženost geopolitičkom riziku porastao s 34 posto na 39 posto. Makroekonomska volatilnost također je porasla s 32 posto na 37 posto. 

U kontekstu globalnih trgovinskih napetosti, carine su se nametnule kao nova prijetnja i stvaraju značajan pritisak za 15 posto predsjednika uprava u regiji Srednje i istočne Europe. Gotovo trećina predsjednika uprava u regiji očekuje da će carine negativno utjecati na profitne marže. 

Kao odgovor na geopolitičke prijetnje, 48 posto predsjednika uprava u regiji Srednje i istočne Europe namjerava ojačati kibernetičku sigurnost na razini cijele kompanije. 

Visoke ambicije na području inovacija, ali sporija provedba

Inovacije ostaju strateški prioritet, a 41 posto predsjednika uprava navodi ih kao ključnu sastavnicu svojih planova. Međutim, manje od jedne petine predsjednika uprava dosljedno provodi ključne inovacijske prakse, uključujući toleriranje rizika, obustavu neučinkovitih inicijativa i osnivanje inovacijskih centara.

Gotovo polovica (49 posto) predsjednika uprava u regiji Srednje i istočne Europe navodi da je u posljednjih pet godina zakoračila u nove sektore, što je iznad globalnog prosjeka od 42 posto. Među onima koji su to učinili, 61 posto navodi da ti novi sektori čine od 10 do 50 posto njihovih prihoda. To pokazuje da tehnologija i geopolitika preoblikuju način stvaranja vrijednosti, dok mnoga društva u regiji Srednje i istočne Europe već pronalaze nove sektore za daljnji rast.

Predsjednici uprava u regiji Srednje i istočne Europe usmjeravaju 57 posto svog vremena na prioritete s vremenskim horizontom kraćim od jedne godine, u odnosu na globalni prosjek od 47 posto. Samo 11 posto vremena usmjerava se na odluke čiji je vremenski horizont pet godina ili više. Ovaj kratkoročni fokus ograničava dugoročnu preobrazbu koja je nužna za postizanje održivog rasta i konkurentnosti.

„Na globalnoj razini rast je jedan od najvećih izazova za predsjednike uprava. To uključuje potragu za novim tržištima, novim poslovnim modelima i novim načinima primjene tehnologije. Ohrabrujuće je to da su predsjednici uprava u našoj regiji sigurniji od globalnog prosjeka (42 posto u odnosu na 30 posto) u pogledu očekivanog rasta prihoda u 2026. godini. Pokazali su otpornost unatoč izazovima poput geopolitičke nestabilnosti, kibernetičkih prijetnji i carina. Ovi pritisci usmjeravaju kompanije na neposredne potrebe, dok istodobno moraju balansirati između hitnih prioriteta i dugoročnih ulaganja, osobito u tehnologiju. Unatoč poslovnom okruženju koje je sve samo ne uobičajeno, brojna društva ulaze u nove sektore i stvaraju nove izvore prihoda. Primjena umjetne inteligencije u regiji Srednje i istočne Europe tek se razvija, uz zasad skroman utjecaj na prihode i smanjenje troškova. U PwC‑u najprije sami testiramo i primjenjujemo umjetnu inteligenciju kao „prvi korisnik” („AI client zero”) te je zatim uvodimo diljem naše mreže. Osnažujemo i kontinuirano usavršavamo naše ljude koristeći alate generativne umjetne inteligencije, kako bi organizacija potpuno iskoristila vrijednost tehnologije“, kazuje Adam Krasoń, glavni partner PwC-a u regiji Srednje i istočne Europe.

„Prvi je zaključak koji proizlazi iz ovogodišnjeg istraživanja to da je potreba za transformacijom i dalje prioritet. Većina predsjednika uprava u našoj regiji više od polovice svog vremena posvećuje kratkoročnim aktivnostima. Sada je jasno da je potrebna odvažna, dugoročna vizija. To podrazumijeva ubrzanje digitalne transformacije, unaprjeđenje kompetencija na području umjetne inteligencije i sustavno jačanje otpornosti poslovnih modela. Tako se današnji oprezni optimizam može pretvoriti u održiv, dugoročni rast sutra“, pojašnjava Agnieszka Gajewska, partnerica u PwC-u zadužena za odnose s klijentima i tržišni razvoj u regiji Srednje i istočne Europe te globalna voditeljica za javni sektor i javne usluge.

„Rezultati ovogodišnjeg PwC‑ovog istraživanja pokazuju da predsjednici uprava u Srednjoj i istočnoj Europi ostaju usredotočeni na kratkoročni rast, uz značajno viša očekivanja prihoda nego što je globalni prosjek. Istodobno, primjena umjetne inteligencije tek treba dati očekivane financijske rezultate — većina organizacija još ne bilježi rast prihoda ni smanjenje troškova proizašle iz primjene umjetne inteligencije. Geopolitički rizici, makroekonomska volatilnost i carine ostaju ključni izazovi koji oblikuju strateške odluke. Ohrabruje činjenica da se kompanije sve brže okreću novim sektorima i jačaju svoje inovacijske kapacitete, a to jasno potvrđuje važnost ulaganja u tehnologiju, kibernetičku sigurnost i dugoročnu transformaciju poslovnih modela“, zaključuje Hrvoje Jelić, glavni partner PwC-a Hrvatska.