Washington ulazi u spor X-a

Američka vlada zatražila je od Općeg suda Europske unije dopuštenje da se pridruži X-ovu postupku za poništenje kazne od 120 milijuna eura. Ministarstvo pravosuđa podnijelo je zahtjev u četvrtak u potporu platformi Elona Muska, čime je spor o prvoj novčanoj sankciji prema Aktu o digitalnim uslugama dobio izravnu međudržavnu dimenziju.

Europska komisija izrekla je kaznu nakon dvogodišnje istrage ponašanja platforme. X osporava odluku pred sudom EU-a, dok Washington tvrdi da je europski regulator neprikladno proširio ovlasti na američke kompanije. Sud prvo mora odlučiti ima li američka vlada dovoljan pravni interes da sudjeluje; to nije odluka o zakonitosti same kazne.

Akt o digitalnim uslugama obvezuje vrlo velike internetske platforme na procjenu sistemskih rizika, transparentnije oglašavanje, pristup podacima za ovlaštene istraživače i suradnju s regulatorom. Kazna X-u prva je financijska sankcija prema tom režimu, pa njezin sudski ishod može utjecati na način na koji će Komisija provoditi pravila prema drugim globalnim platformama.

Američki podnesak napada pitanje dosega propisa, a ne samo iznos kazne. Pomoćnik ministra pravosuđa Brett Shumate ustvrdio je da je Komisija posegnula za kompanijama koje nisu prisutne niti posluju unutar njezine nadležnosti. Komisija odgovara da se pravila primjenjuju na usluge ponuđene korisnicima u Uniji, neovisno o državi sjedišta pružatelja.

Ta razlika određuje cijeli poslovni model prekograničnih digitalnih usluga. Platforma može imati sjedište, infrastrukturu i većinu zaposlenih izvan Europe, ali prodavati oglase i obrađivati podatke europskih korisnika. EU svoju nadležnost veže uz tržište na kojem se usluga pruža. Američki argument pokušava ograničiti koliko daleko regulator smije posegnuti prema subjektu iz druge države.

Za X kazna od 120 milijuna eura nije samo financijski trošak. Potvrda odluke učvrstila bi obvezu promjene procesa, dokumentacije i nadzora proizvoda. Poništenje bi moglo suziti regulatornu praksu ili prisiliti Komisiju da preciznije obrazloži postupak. U oba slučaja presuda će biti važnija od neposrednog iznosa jer definira standard za buduće istrage.

Sjedinjene Države posljednjih mjeseci sve otvorenije kritiziraju europska digitalna pravila, tvrdeći da nerazmjerno pogađaju američke kompanije. Europska komisija odbacuje tvrdnju o diskriminaciji i navodi da propisi vrijede jednako za svaku platformu koja doseže propisane pragove. Sudski postupak sada odvaja političku retoriku od pravno dokazivih pitanja nadležnosti i postupovne pravilnosti.

Intervencija treće države pred sudom EU-a nije jednaka preuzimanju spora. Ako zahtjev bude prihvaćen, Washington može poduprijeti određene argumente, ali X ostaje tužitelj, a Komisija tuženik. Sud će razmatrati europsko pravo i vlastita postupovna pravila, dok američko stajalište može pomoći samo u dijelu koji je pravno relevantan za predmet.

Kazna iznosi samo jedan dio mogućeg troška. Platforma mora financirati pravni postupak, stručne timove i promjene proizvoda dok spor traje, a poslovni partneri mogu tražiti dodatna jamstva usklađenosti. Ako sud potvrdi široko tumačenje nadležnosti, američke kompanije morat će regulatorni rizik EU-a uključivati u razvoj proizvoda prije lansiranja, a ne tek nakon istrage. To mijenja i procjenu troška ulaska na europsko tržište.

Kompanije koje posluju na više tržišta pratit će tri pitanja: smatra li sud vezu s europskim korisnicima dovoljnom za primjenu DSA-a, jesu li regulatorni zahtjevi bili dovoljno predvidljivi i je li kazna razmjerna. Odgovori utječu na procjenu pravnog rizika, trošak usklađivanja te odluku trebaju li proizvodi i procesi biti drukčiji po regijama.

Postupak neće brzo završiti. Nakon odluke o američkom zahtjevu slijede pisani podnesci, moguća rasprava i presuda, a zatim je pod zakonskim uvjetima moguća žalba Sudu EU-a. Do tada kazna ostaje dio šireg sukoba oko toga može li Europa vlastitim pravilima uređivati globalne digitalne platforme kada posluju s korisnicima na njezinu jedinstvenom tržištu.