Čelni ljudi nekih od najvećih europskih operatera na Mobile World Congressu uputili su hitan poziv za rješavanje problema koji se tiču zaštite podataka, privatnosti građana i digitalne sigurnosti.
Izvršni direktor Vodafone, Vittorio Colao, istaknuo je kako su sigurnost i privatnost dva ključna čimbenika za današnje korisnike telekomunikacijskih usluga.
Tim Höttges iz Deutsche Telekoma naglasio je kako je privatnost podataka ugrožena, a Telefonica predsjednik Cesar Alierta traži stroga pravila koja će potaknuti digitalno povjerenje među europskim potrošačima.
Inače, u siječnju ove godine, Europska unija predstavila je General Data Protection Regulation (GDPR), koji ima za cilj uskladiti obradu podataka u tvrtkama koje posluju u zemljama članicama.
Predloženi propisi obvezuju tvrtke da obavijeste klijente o kršenju privatnosti njihovih podataka u roku od 24 sata kada su uočene nepravilnosti. Tvrtke koje će se oglušiti na to mogu biti novčano kažnjene - kazna će iznositi 5% od njihovog globalnog prometa.
Jon Fredrik Baksaas, predsjednik Uprave Telenora i predsjednik GSMA, izjavio je kako prosječni potrošač ima 26 online profila i pet lozinki. Uglavnom, čuo se doslovce vapaj u Barceloni za što boljom sigurnošću korisnika.
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.