INTERVJU S POVODOM

Umjetna inteligencija mijenja sve, istovremeno i oduševljava i plaši

Ni sami sudionici u razvoju umjetne inteligencije ne razumiju i nisu sigurni kako opisati što se događa kada primjerice Chat GPT daje odgovore koje opisuju kao 'halucinaciju'. To samo pojačava faktor straha i zbog njega raste i otpor prema umjetnoj inteligenciji.

Umjetna inteligencija mijenja sve, istovremeno i oduševljava i plaši
Miroslav Varga, stručnjak za Google oglašavanje u tvrtki Escape
Adria Summit - Zoran Mirčetić

Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji fascinantna je brzina kojom se aplikacije razvijaju, a još je fascinantnija penetracija u svakodnevnu upotrebu, ističe za ICTbusiness.info Miroslav Varga, stručnjak za Google oglašavanje u tvrtki Escape.

Prema njegovim riječima s jedne strane ljudima je umjetna inteligencija apstraktna za razumijevanje i boje se da će im računala uzeti sve, pa čak i ugroziti opstanak, a usađeno je to u opću kulturu filmovima kao što su Odiseja u svemiru ili Terminator.

Kako se umjetna inteligencija trenutno koristi u različitim industrijama i sektorima diljem svijeta?

Na to pitanje skoro je nemoguće odgovoriti jer se svakodnevno pojavljuju nove specijalizirane aplikacije za kreiranje slika, videa, teksta ili glazbe. Sve one uglavnom koriste isti model učenja na velikom uzorku (LLM - Large language model i Deep Neural Learning) za kreiranja sadržaja. Fascinantna je brzina kojom se aplikacije razvijaju, a još je fascinantnija penetracija u svakodnevnu upotrebu.

Ono što je odlika svih tih rješenja nije samo u zabavnom korištenju, nego u tome da mogu jako skratiti vrijeme isporuke nekog rezultata osobi koja ih zna iskoristiti.

Koje su najznačajniji tehnološki napretci u području umjetne inteligencije u posljednje vrijeme?

Možda je važno napomenuti da razvoj ide intenzivno u dva smjera. Jedan je razvoj hardvera koji omogućuje sve bržu i sve veću obradu podataka. Zbog toga je NVIDIA postala najsnažnije rastuća tehnološka tvrtka i istisnula je mnoge starije konkurente jer njihovi mikroprocesori su se pokazali najnapredniji za upotrebu u području umjetne inteligencije.

Drugi snažan smjer razvoja ide prema 'učenju' na zadanom uzorku. Tako će korisnik moći primjerice učitati svoje poslane email poruke i aplikacija će napisati poruku koji primatelj neće moći razlikovati je li kreirana umjetnom inteligencijom ili je stvarno to pisala osoba/pošiljatelj. Taj dio izaziva mnoge prijepore, pogotovo u području zaštite autorskih prava jer se može koristiti tako da aplikacija kreira poruku u stilu Hemingweja ili Agate Christie.

Koji su najveći izazovi s kojima se suočava istraživanje i razvoj umjetne inteligencije?

Tu bih istaknuo strah od nepoznatog kao glavni uzrok. S jedne strane, ljudima je umjetna inteligencija apstraktna za razumijevanje i boje se da će im računala uzeti sve, pa čak i ugroziti opstanak. Usađeno je to u opću kulturu filmovima kao što su Odiseja u svemiru ili Terminator. Uglavnom, nerazumijevanje što se zaista događa, izaziva strah i otpor prema novom.

S druge strane, ni sami sudionici u razvoju umjetne inteligencije ne razumiju i nisu sigurni kako opisati što se događa kada primjerice Chat GPT daje odgovore koje opisuju kao 'halucinaciju'. To samo pojačava faktor straha i zbog njega raste i otpor prema umjetnoj inteligenciji.

Treba onda još uzeti u obzir i različitu zakonsku regulativu koja primjerice ne dozvoljava u Europi, zbog zaštite privatnosti, praćenja i snimanja lica. To u Kini  ne predstavlja problem. Svatko bi želio da policija brzo uhvati huligane koji su razbili izlog i pokrali trgovinu. Ali, ako stavite kamere koje nadziru ulicu, ljudima nije ugodno. Slično je i s postavljanjem kamera na semafore koje snimaju tko ne poštuje crveno svijetlo.

Uvjeren sam da će razvoj umjetne inteligencije ići nezaustavljivo i da će se najveći iskorak dogoditi u nekoj državi sa slabom ili nikakvom regulativom iz područja umjetne inteligencije.

Koje su najperspektivnije primjene umjetne inteligencije u budućnosti?

Ne moramo ići u budućnost. Već danas se primjena umjetne inteligencije u medicini, kreiranju kreativnog sadržaja i vojno-sigurnosnom području pokazala nezaobilaznom.

Umjetna inteligencija već danas može dijagnosticirati potencijalne zloćudne procese u radiologiji, predložiti nove supstance kod kreiranja antibiotika za iznimno rezistentne bakterije kao i u terapijskom tretmanu koji je individualiziran. Nije tajna da neki od najbogatijih ljudi danas svoje bogatstvo mogu zahvaliti korištenju umjetne inteligencije u području produženja života na temelju analize ljudskog genoma i rizičnih faktora. Tu se na neki način obistinjuje Biblijsko proročanstvo o normalnom trajanju ljudskog života od 120 godina. Vjerojatno ćemo moći u penziju tek s 95 godina 😁

Kreiranje raznog multimedijalnog sadržaja ne bih posebno ni elaborirao jer već pretragom na Googleu ćete brzo naći specijalizirane aplikacije za kreiranje glazbe, slika, videa ili tekstualnih sadržaja. Mene osobno najviše vesele aplikacije za analizu velikog skupa podataka ili tabličnih vrijednosti jer nekad se u šumi podatka lako izgubiti.

O vojno-sigurnosnom sustavu ne bih mogao puno reći jer ne postoje relevantni izvori kojima možete 100% vjerovati. Erik Snowden je davno pričao o tome kako se prikupljaju podaci i nemoguće je znati do koje mjere se obrađuju i koriste. Ali, ono što se sigurno zna, je da američke bespilotne letjelice Predator (a sigurno i ostale) već dugo i u značajnoj mjeri koriste umjetnu inteligenciju.

Kakav je utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada i koje su prednosti i izazovi koje donosi u smislu zapošljavanja i automatizacije?

Kao što je svaka tehnološka inovacija dovela do gašenja velikog broja tada postojećih radnih mjesta, tako će biti i s umjetnom inteligencijom i robotizacijom. Istovremeno, stvorio se niz novih radnih mjesta koja nisu do tada postojala i zato smatram da nema razloga za paniku, ali ima razloga za zabrinutost.

Primjerice, pojavom bankomata (ATM - automatic transfer machine) velik broj bankarskih činovnika se zabrinuo za svoja radna mjesta. Kada su bankomati predstavljeni (oko 1970. godine) u američkim bankama je bilo zaposleno oko 300.000 ljudi. 40 godina kasnije (2010. godine) bilo je instalirano preko 400.000 bankomata, a u bankama je bilo zaposleno 600.000 ljudi. Samo ti ljudi nisu više radili na šalterima, nego su radili na složenijim poslovima. Vrlo slično se dogodilo s tekstilnim radnicima u Engleskoj i pokretom Ludista.

Umjetna inteligencija je primjerice stvorila potražnju za potpuno novim profilom zaposlenika - tzv. Prompt specijalisti. Ne bih o tome previše elaborirao, ali bih istaknuo da će sigurno doći do zahtjeva za radnom snagom s potpuno novim znanjima i vještinama.

Ono što bi odgovorne vlade i političari morali imati na svojoj agendi je odgovor na pitanje što s ljudima koji su u dobnoj ili tjelesnoj skupini teško zapošljivih osoba napraviti.

Bit će nam potrebna potpuno nova rješenja i pristupi koji su bez presedana. Možda je jedan od odgovora Univerzalni ili Temeljni dohodak. Nemam odgovor, ali znam da će problemi doći.

Kako će umjetna inteligencija promijeniti način na koji živimo i radimo?

Uvjeren sam da će, kao i sada u povijesti, doći do toga da će jedan dio populacije imati iznimnu korist, a drugi baš i ne. Nadam se samo da će udio onih koji su se okoristili, biti srazmjerno veći.

Pojavom automobila, nestala je potreba za kočijašima, ali stvorila se potreba za vozačima. Trebalo je manje konja, ali porasla je potražnja za naftom. Propali su proizvođači kočija, ali stvorila se potreba za proizvođačima vozila. Majstori za kožu nisu više pravili korbače i bičeve, nego su oblagali sjedala i volane. Znači, cijele industrijske grane su nestale, ali su se druge pojavile i dijelom nadomjestile ili čak premašile prijašnje zaposlenike.

Danas vozači, pogotovo teretnih vozila čine okosnicu transporta i bez njih dobavni kanali ne bi mogli postojati. Ako će se ti vozači zamijeniti samoupravljivim vozilima, morat ćemo imati odgovor kamo s tim ljudima. Tu nekako leži i odgovor na pitanje što će se promijeniti - morat ćemo se naučiti da će karijera za koju se spremamo možda biti zamijenjena robotima.

U Kini, Koreji ili Japanu je potpuno normalno da Vas poslužuje u restoranu robot. Kod nas je to još egzotično. Ali, moramo biti spremni na to da će možda jedan dio konobara ostati bez posla. Trebaju li se prekvalificirati u masere ili atomske fizičare ne bih znao. Jedino znam da će trebati promijeniti način na koji žive i rade.

Postoji i formula kojom se može izračunati koji poslovi će prvi nestati. Ako je posao koji radite repetitivan i može se opisati nekim algoritmom, sigurno ćete biti među prvima koje će se zamijeniti robotima ili umjetnom inteligencijom.

Kako će umjetna inteligencija utjecati na nejednakost i raspodjelu resursa?

Mislim da na to pitanje odgovor nema ni Vidoviti Mile. Nadam se da će se nastaviti povijesno utvrđeni pravac da će sve veći broj ljudi živjeti sve bolje, zdravije, dulje i kvalitetnije. Ako malo razmislite, na području Europe je prije 300 godina bilo normalno da ljudi umiru od gladi. Prije 200 godina je bilo normalno da žive u bijedi i neimaštini, a prije 100 godina da umiru od zaraznih bolesti u ogromnim razmjerima. Danas je iznimka i umalo senzacija ako netko gladuje. Ako netko živi u bijedi, cijela zajednica ima stav da to nije normalno, a ako treba, cijeli kontinent ćemo zatvoriti u kuće i stanove da se bolesti ne šire.

Promjene koje su se dogodile, ma kako nekad bili nezadovoljni, ipak su značajno poboljšale naše živote.

Stoga mislim da će i ova revolucija koju donosi umjetna inteligencija imati za posljedicu podizanje kvalitete života.

Prema podacima koje su mi prenijele kolege koje su specijalisti u poljoprivredi, korištenje umjetne inteligencije u proizvodnji hrane moglo bi udvostručiti proizvodnju uz istovremeno smanjenje korištenja raznih zaštitnih sredstava ili umjetnih gnojiva jer bi se moglo praćenjem razvoja na razini pojedine biljke maksimizirati prinose uz minimizaciju ulaganja. Hrane bi moglo biti više, mogla bi biti jeftinija i mogli bi smanjiti negativan utjecaj na okoliš smanjenom upotrebom pesticida, herbicida, fungicida i sl.

Koje su etičke dileme povezane s razvojem i primjenom umjetne inteligencije, posebice u područjima poput autonomnih vozila, medicinske dijagnostike i sigurnosnih sustava, kako će se umjetna inteligencija koristiti za nadzor i kontrolu?

Na to sam pitanje već djelomično odgovorio. Etičkih dilema će biti i nadalje i to nije niti došlo, niti će se riješiti upotrebom umjetne inteligencije. Imate niz mentalnih etičkih dvojbi kroz povijest s kojima su se vrlo pametni ljudi bezuspješno pokušali uhvatiti u koštac. Primjerice, je li opravdano ubiti ubojicu, prije nego što on ubije nečiju djecu? Mnogi ljudi na prvu bi rekli naravno da ima opravdanja za to. Ali, ako uvedete neke druge faktore u priču kao npr. tko je u stanju prepoznati ubojicu i nećemo li tako eliminirati i nevinu osobu, kako znamo da ta djeca neće izrasti u mnogo veće zlotvore i napraviti puno veću štetu i niz drugih pitanja još uvijek nema odgovora.

Postoji velika zabrinutost što ako samoupravljano vozilo sudjeluje u prometnoj nesreći? Je li kriv proizvođač automobila, je li kriva umjetna inteligencija ili nešto treće. Što ako se u automobilu nalazi trudnica s djetetom i starica prelazi cestu. Kako će vozilo odlučiti što je manja šteta ako ne može izbjeći nezgodu. Treba li sačuvati putnika po svaku cijenu ili pješaka. Ili je rješenje nešto treće? Što ako umjetna inteligencija krivo dijagnosticira neku bolest i osoba umre zbog pogrešnog tretmana? Ili, uopće ne uoči neki maligni proces? Što ako sigurnosni sustav ne otvori vrata da ne bi vatra zahvatila učionicu, ali dim od požara uguši djecu u učionici?

Jako puno ima pitanja i nemoguće je predvidjeti kako će se umjetna inteligencija koristiti i rukovoditi u svemu. Ali, to je možda posljedica što su ljudi, koji ni sami ne znaju nekada kako postupiti, stvorili umjetnu inteligenciju, koja onda isto ne zna što napraviti.

Koje su etičke implikacije umjetne inteligencije? Koje su potencijalne prednosti i rizici umjetne inteligencije za društvo?

U čitavom nizu znanstvenih radova dokazano je da ljudi reagiraju emocionalno, ne racionalno. Zato je naše ponašanje jako teško algoritamski opisati. Etika se mijenja kako se mijenja razvoj ljudskog društva i pitanje bi li umjetna inteligencija etiku doživljavala kao i mi ljudi. Nekada smo smatrali da je potpuno u redu preljubnicu kamenovati ili vješticu spaliti. Danas je to nezamislivo jer smo kao civilizacija unijeli neke moralne i etičke norme koje to nikako ne bi dopustile. Ne znam bi li se umjetna inteligencija mogla tome prilagoditi ako bi recimo netko odlučio da ćemo sudovanje i sudačke odluke prepustiti umjetnoj inteligenciji. Do koje mjere bi umjetna inteligencija mogla promijeniti način donošenja odluka i kako to napraviti.

Koga okriviti ako je umjetna inteligencija donijela pogrešnu odluku. Koja je razina odgovornosti i moguće kazne za to. Puno se pitanja otvara i mislim da bi trebalo otvoriti jako puno tema kako bi se barem malo približili onome što želimo kao civilizacija.

Kako umjetna inteligencija može pridonijeti rješavanju globalnih izazova poput klimatskih promjena, zdravstvenih pandemija ili siromaštva?

Kao što je moguće primjenom u poljoprivrednoj proizvodnji povećati prinose uz smanjenje štetnog utjecaja gdje se proizvodnja i zaštita fokusira na razini svake stabljike, uvjeren sam da je moguće i u puno drugih područja unaprijediti stvari. Ono što mi moramo definirati je što je to zdravstvena pandemija ili siromaštvo.

Postoji uzrečica, s kojom se potpuno slažem, da nije bogat onaj koji puno ima, nego onaj koji malo treba. Također da zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan onaj koji ima samo jednu želju. Na temelju tih izjava bi neki algoritam mogao zaključiti da je najbolje čovjeka ubiti jer tada mu ništa ne treba i nema želja.

Ispričali su mi kolege koji su iselili u Kanadu da su se osjećali siromašno, iako su imali svoju kuću s bazenom i auto. Osjećaj da su siromašni generiran je time da je njihova kuća kao i bazen bila najmanja u ulici i da su oni vozili auto kakav je vozila posluga drugih kućevlasnika u ulici. Oni čak ni nisu imali poslugu jer si je nisu mogli priuštiti.

Ako promijenite kontekst i počnete gledati stvari iz našeg ugla, nemoguće je da je siromašan netko tko ima kuću s bazenom i automobil.

Veliki je problem što su neke subjektivne stvari (sreća, siromaštvo) teško mjerljive i jako ovisne o kontekstu. Mislim da je tu najveći problem pred onima koji pokušavaju umjetnom inteligencijom riješiti subjektivne probleme. Klimatske promjene su objektivan problem, ali i tu se šalju izmiješane poruke jer i nedavni američki predsjednik (možda i budući) njih ne priznaje. Kako ćete onda posložiti parametre prema kojoj bi umjetna inteligencija trebala riješiti izazove kada nismo ni suglasni da ih imamo?

Koje su najnovije inovacije u području umjetne inteligencije koje bi mogle transformirati način na koji živimo, radimo i komuniciramo u budućnosti?

Kada je predstavljen prvi iPhone (u siječnju 2007. godine) nitko nije imao predodžbu koliki će utjecaj imati na naše živote. Samo 7 godina kasnije (2014. godine) skoro 90% anketiranih je odgovorilo da se nikada ne odvaja od svog uređaja i da spava s njim pored uzglavlja. Neka istraživanja govore da više ljudi posjeduje mobilni telefon, nego četkicu za zube.

'Pametni' telefoni nikako nisu umjetna inteligencija, a imali su ogroman utjecaj na nas. Umjetna inteligencija će svakom od nas personalizirati sadržaj. Mislim da će utjecaj na ljudsku vrstu biti nemjerljivo veći i vrlo je vjerojatno da bi mogle utjecati na nas tako da postanemo više onakvi kakvi želimo. Svatko od nas očekuje nešto drugo i mislim da je pojavom umjetne inteligencije prvi puta u povijesti odškrinuta mogućnost da se svaka osoba ostvari na način kako to sama želi. Svakako mislim da su vrlo uzbudljiva vremena pred nama.

Kako se umjetna inteligencija može koristiti za personalizaciju proizvoda i usluga te kako to utječe na naše svakodnevno iskustvo kao potrošača?

Svakodnevno se to radi na razini poruke. Isti proizvod se personaliziranom porukom prikazuje svakoj osobi onako kako ona to želi. Nije daleko dan kada će se proizvod i proizvoditi individualno, prema zahtjevu ili želji kupca.

Google oglasni sustav primjerice omogućuje da mu unesete više poruka, slika i video klipova, a on na temelju nekih parametara koje analizira umjetna inteligencija optimizira prikazivanje točno određene kombinacije tih poruka/slika/video klipova kako bi oglašivači postigli svoj cilj. Nekada je to povećanje prodaje, nekada povećanje profita ili nečeg drugog. Ali, unutar tog oglasnog sustava ima 11 opcija koje temelje svoj rezultate na umjetnoj inteligenciji ili strojnom učenju.

Slično je i kod drugih platformi - umjetna inteligencija prilagođava ili kreira poruke koje su personalizirane, ali prodaju isti proizvod. Samo mali korak je do toga da se proizvodi personalizirani proizvod. Upotrebom 3D ispisa, danas je to već moguće za neke proizvode.

Ray Kurzweil, čovjek koji je izmislio električne orgulje i službeno je zaposlen u tvrtki Google kao njihov futurista jednom prilikom je izjavio da ćemo uskoro potpuno prestati s masovnom proizvodnjom, nego će svako domaćinstvo imati 3D pisač kojim će ispisati npr. cipele s kojima izlazi večeras, nakon toga ih ubaciti u reciklator i ispisati si cipele za sutrašnji odlazak u planine. A, taj 3D pisač će ispisati personalizirani proizvod za svakog od nas po cijeni koja će biti višestruko manja od jedinične cijene današnje masovne proizvodnje. Tako da zaključuje da se Amerikanci ne trebaju bojati toga što je proizvodnja preseljena u Kinu jer se neće kupovati gotovi proizvodi nego kodne linije za neki proizvod i aplikacija s mogućnošću personalizacije tih kodnih linija po svojoj želji.

Kakva se predviđa budućnost umjetne inteligencije i koje su ključne prepreke koje treba prevladati kako bi se ostvarili njeni najveći potencijali?

Osim neusklađene zakonske regulative među državama uvjeren sam da nam treba puno snažnija međunarodna suradnja i konsenzus oko mnogih tema o kojima naši roditelji uopće nisu razmišljali. Po meni bi to trebala na sebe preuzeti Organizacija Ujedinjenih Naroda koja bi slično kao za klimatske promjene trebala donositi smjernice za razvoj genetike, kloniranja, umjetne inteligencije, stvaranje osnaženih ljudi - kiborga i sl.

Ako gledam globalno, mnoga pitanja uopće nisu otvorena, a mi bismo trebali već imati pripremljene odgovore. Lijepo i potrebno je pričati o globalnom fenomenu gladi, raseljavanja ili sukoba. Ali, ako ne riješimo pitanja umjetne inteligencije i ostalih izazova imat ćemo samo sve više problema...