Globalna potrošnja na infrastrukturu za umjetnu inteligenciju dosegnula je rekordnih 86 milijardi dolara u trećem tromjesečju 2025., prema podacima IDC-a. Time se potvrđuje kontinuirani investicijski ciklus u kojem pružatelji platformi povećavaju kapacitete za potrebe treniranja i izvođenja AI modela.
Ovakav rekordni rezultat upućuje na prijelaz s početnih pilot-faza na višegodišnje razdoblje širenja, pri čemu se ukupna potrošnja za cijelu 2025. procjenjuje na 334 milijarde dolara, a do 2029. godine trebala bi premašiti 902 milijarde dolara. Očekuje se da će rast ostati iznad 30 posto godišnje do 2027., nakon čega bi se u kasnijim godinama prognoze trebao stabilizirati u rasponu srednjih dvadesetih postotaka.
Rezultati naglašavaju središnju ulogu akceleriranog računalstva, budući da poduzeća i pružatelji usluga u oblaku nastoje podržati sve složenije AI radne terete. Rast u trećem tromjesečju potaknut je snažnim kapitalnim ulaganjima AI platformi i hiperskalera, dok se hardverske kategorije šire kako bi zadovoljile zahtjevne podatkovne potrebe velikih jezičnih modela.
Poslužitelji su dominirali tržištem, čineći 84,0 milijarde dolara, odnosno gotovo 98 posto ukupne potrošnje usmjerene na AI. Implementacije u oblaku i dijeljena okruženja predstavljale su više od 86 posto tržišta, što odražava snažno oslanjanje industrije na skalabilnu infrastrukturu. Pohrana namijenjena AI-ju dosegla je 1,76 milijardi dolara, potaknuta potrebom za visokoučinkovitim repozitorijima za treniranje modela i pohranu kontrolnih točaka tijekom izvođenja.
Akcelerirani poslužitelji ostaju temelj AI infrastrukture. Iako se međugodišnji rast u 2025. smanjio u odnosu na ranije vrhunce, razine potrošnje ostale su visoke, što upućuje na trajnu potražnju, a ne na povlačenje ulaganja. I x86 i ne-x86 sustavi bilježe snažno usvajanje, dok AI platforme povećavaju infrastrukturu kako bi odgovorile na rastuće zahtjeve treniranja i izvođenja modela.
Sjedinjene Američke Države trebale bi ostati najveće tržište AI infrastrukture u 2025., s približno 76 posto globalne potrošnje, pri čemu se očekuje rast ulaganja s 254 milijarde dolara u 2025. na gotovo 708 milijardi dolara do 2029. Rast potiču hiperskaleri i vodeće AI platforme koje šire velike podatkovne centre. Kina bi trebala biti druga najbrže rastuća velika regija u promatranom razdoblju, s projekcijom povećanja potrošnje s 39,1 milijardu dolara u 2025. na više od 139 milijardi dolara do 2029., uz potporu kontinuiranih ulaganja u domaće AI platforme i inicijative suverenog AI-ja.
„Tržište AI infrastrukture očito je izašlo iz početne faze implementacije i ušlo u fazu trajnog širenja“, izjavila je Lidice Fernandez, potpredsjednica grupe za praćenje globalne infrastrukturne potrošnje u IDC-u. „Signali javnih ulaganja vodećih AI platformi upućuju na višegodišnje obveze širenja infrastrukture, posebno u području akceleriranog računalstva. Ta ulaganja odražavaju dugoročno povjerenje u rast AI radnih opterećenja u potrošačkim, poslovnim i istraživačkim primjenama.“
Rast ulaganja u AI infrastrukturu sve se snažnije povezuje s razvojem velikih generativnih modela i njihovom komercijalnom primjenom u gotovo svim industrijama, od financija i zdravstva do proizvodnje i medija. Hiperskaleri ulažu u nove podatkovne centre optimizirane za visoku gustoću GPU-a i specijaliziranih akceleratora, što dodatno povećava potražnju za energijom i naprednim sustavima hlađenja.
Paralelno s time, raste važnost optimizacije softvera i orkestracije radnih opterećenja kako bi se maksimalno iskoristili skupi hardverski resursi. Suverene AI inicijative u Europi, Kini i na Bliskom istoku potiču ulaganja u lokalne kapacitete kako bi se smanjila ovisnost o stranim platformama. Sve veći naglasak stavlja se i na energetsku učinkovitost te smanjenje ugljičnog otiska podatkovnih centara. Očekuje se da će kombinacija regulative, tržišnog pritiska i tehnoloških inovacija ubrzati razvoj učinkovitijih arhitektura. Dugoročno, infrastruktura za umjetnu inteligenciju postaje strateška imovina država i velikih kompanija. Takav trend potvrđuje da se AI više ne promatra kao eksperimentalna tehnologija, već kao temelj buduće digitalne ekonomije.