Samo 16 sati nakon što je Hrvatska pošta izdala prvu hrvatsku Kriptomarku rasprodano je 500 ekskluzivnih primjeraka koji su se mogli platiti u kriptovalutama u mrežnoj trgovini https://kripto.posta.hr/marka. Posebnost tih primjeraka je u tome što čine prvih 500 izdanih kriptomaraka i već su aktivirani na blockchain-mreži.
Kriptomarke se i dalje mogu kupiti u svim većim poštanskim uredima i u mrežnoj trgovini www.epostshop.hr. Samoljepljiva fizička marka može se koristiti za plaćanje poštarine, a uz nju dobivate sve podatke potrebne za aktivaciju ili prijenos digitalne Kriptomarke u svoj digitalni novčanik.
U prosjeku je po jednom novčaniku kupljeno šest kriptomaraka, a tri novčanika s trenutačno najvećim brojem kriptomaraka imaju 60, 52 i 42 primjerka.
Prva hrvatska Kriptomarka izdana je povodom Dana marke, 9. rujna 2020. u pet kategorija s pet različitih motiva koji prikazuju prijevozna sredstva: kombi (60.000 primjeraka), vlak (25.000 primjeraka), brod (10.000 primjeraka), zrakoplov (4000 primjeraka) i dron (1000 primjeraka). Kako biste saznali koji motiv ima Kriptomarka, odnosno kojoj kategoriji pripada, možete upisati serijski broj marke u tražilicu: https://kripto.posta.hr/marka/novcanik/.
Ukupna naklada iznosi 100.000 primjeraka, a autori Kriptomarke su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba. Marka nominalne vrijednosti 50 kuna izdana je u prigodnom bloku s jednom samoljepljivom poštanskom markom na PVC podlozi.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
