Crna i siva tržišta danas čine gotovo 35 posto globalnog gospodarstva, a njihov utjecaj na svakodnevni život daleko je veći nego što mnogi misle, ističe za ICTbusiness.info i ICTbusiness TV nagrađivana istraživačka novinarka Mariana van Zeller, autorica i producentica dokumentarne serije „Mariana van Zeller: U raljama crnog tržišta“ na National Geographicu.
„Većina ljudi ne zna da ta tržišta obuhvaćaju golemi spektar aktivnosti - od migracija, trgovine oružjem i drogom, do prijevara i krivotvorenja. Moj cilj je istražiti ta skrivena mjesta, razumjeti kako izgleda živjeti i raditi u tim paralelnim svjetovima te upoznati ljude koji ih čine“, objašnjava van Zeller.
Iako se često misli da se crna tržišta odvijaju isključivo na internetu ili u udaljenim, tajnim zonama svijeta, stvarnost je, kaže, posve drugačija. „Crna tržišta su svuda oko nas - u našim gradovima, susjedstvima, pa i u svakodnevnim poslovima. Ako čine trećinu globalnog gospodarstva, to znači da milijuni ljudi rade u tim sustavima. I što je najvažnije - to nisu uvijek loši ljudi. Mnogi od njih jednostavno žive u svijetu nejednakosti i nemaju druge prilike.“
Posebno zabrinjava rast krivotvorenja i povezanih ilegalnih aktivnosti koje ugrožavaju i gospodarstvo i sigurnost građana. „Najbolji način borbe protiv crnih tržišta je stvaranje ekonomskih prilika. Živimo u jednom od najnepravednijih razdoblja u modernoj povijesti - broj milijardera stalno raste, dok polovica svjetskog stanovništva živi s manje od sedam dolara dnevno. Kada bi rast i prilike postali dostupni svima, nasilje i ilegalne aktivnosti bi nestajale. Ljudi bi birali legalan i dostojanstven život, umjesto kriminala“, ističe.
Prema van Zeller, dva su ključna koraka za suzbijanje crnih tržišta - borba protiv nejednakosti i borba protiv korupcije. „Riječ je o gospodarstvu vrijednom bilijune dolara koji se kreću u sjeni, a istodobno se taj novac koristi za potkupljivanje političara, policije i vlasti. To se događa svuda - u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, Africi, Aziji. Dok god postoji korupcija i ekstremna nejednakost, crna tržišta neće nestati“, zaključuje.
Podaci Ujedinjenih naroda potvrđuju razmjere ovog globalnog fenomena: vrijednost ilegalne trgovine procjenjuje se na više od 2 bilijuna dolara godišnje, dok se oko 1,6 bilijuna dolara godišnje pere kroz legalne financijske sustave. Digitalizacija je dodatno proširila doseg podzemne ekonomije - takozvani dark web omogućuje milijune anonimnih transakcija uz pomoć kriptovaluta. Europol i Interpol upozoravaju da kriminalne mreže sve češće ulaze u legalne poslove kako bi prikrile porijeklo novca, dok u mnogim zemljama u razvoju crna tržišta postaju način preživljavanja.
Primjeri poput ilegalne trgovine rijetkim metalima, organima ili lijekovima pokazuju koliko su granice između legalnog i ilegalnog svijeta često zamagljene. Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnog globalnog pristupa - koji uključuje borbu protiv korupcije, nadzor financijskih tokova te ulaganje u obrazovanje i zapošljavanje - crna tržišta neće nestati, nego će se samo prilagođavati novim tehnologijama i globalnim krizama.
