Najveće poluvodičke kompanije, uključujući Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. (TSMC), Samsung i SK Hynix, već imaju tvornice u SAD-u te su se, pod pritiskom administracije, obvezale na daljnja proširenja proizvodnje.
Američki predsjednik Donald Trump ponovio je prijetnju uvođenja visokih uvoznih carina proizvođačima čipova koji ne prebace proizvodnju u SAD, čime je dodatno povećao neizvjesnost u planiranju dugoročnih opskrbnih lanaca globalnih kompanija.
Trump je izravno poručio: „Ako dolaze, grade, planiraju doći – carine neće biti. Ako ne dolaze – bit će carine“, prenijela je novinska agencija. Početkom kolovoza upozorio je da će SAD uvesti carine od 100 posto na uvoz čipova, uz izuzetak onih proizvođača koji već imaju pogone u zemlji ili planiraju njihovu izgradnju.
Najveće poluvodičke kompanije, uključujući Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. (TSMC), Samsung i SK Hynix, već imaju tvornice u SAD-u te su se, pod pritiskom administracije, obvezale na daljnja proširenja proizvodnje. Predsjednik sada čeka odluku Vrhovnog suda o presudi nižeg suda kojom je većina njegovih ranije uvedenih širokih trgovinskih carina proglašena nezakonitima.
Geopolitička napetost oko poluvodiča sve je izraženija jer čipovi predstavljaju ključnu infrastrukturu digitalnog gospodarstva, od umjetne inteligencije i 5G mreža do automobilske i obrambene industrije. SAD posljednjih godina kroz zakone poput CHIPS and Science Acta ulaže desetke milijardi dolara u poticanje domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o Aziji, posebno o Tajvanu i Južnoj Koreji.
No, analitičari upozoravaju da premještanje proizvodnje ne može brzo poništiti višedesetljetnu dominaciju azijskih proizvođača, dok istovremeno stroge trgovinske mjere riskiraju izazivanje poremećaja u opskrbnim lancima i poskupljenja.
U kombinaciji s globalnom utrkom u razvoju naprednih čipova od 2 nanometra i manje, odluke američke administracije imat će dalekosežan utjecaj na ravnotežu tehnološke moći i međunarodnu trgovinsku politiku u nadolazećem desetljeću.
Digital Realty započeo je gradnju podatkovnog centra ZUR4 u Glattbruggu kod Züricha, kojim proširuje svoj postojeći švicarski kampus. Novi objekt planiran je s 15 megavata kapaciteta za IT opremu na približno 6 300 četvornih metara, kao odgovor na rast potražnje za digitalnom infrastrukturom u jednom od važnih europskih podatkovnih i financijskih središta. Tvrtka, čijim se dionicama trguje na Njujorškoj burzi pod oznakom DLR, projekt povezuje s razvojem umjetne inteligencije i energetski učinkovitije infrastrukture u Europi.
OpenAI je objavio rezultate testiranja Jalapeña, vlastitog čipa za inferenciju, odnosno izvođenje već uvježbanih modela umjetne inteligencije, razvijenog u suradnji s Broadcomom. Tvrtka tvrdi da je čip brži i energetski učinkovitiji od Nvidijina GB300, temeljenog na arhitekturi Blackwell Ultra. Deklarirana snaga Jalapeñova kućišta iznosi 700 vata, nasuprot 1 400 vata kod uspoređivanog Nvidijina rješenja, što upućuje na znatnu razliku u energetskim zahtjevima i prije usporedbe samih performansi.
Google je 27. kolovoza pristao na nagodbu od 260 milijuna funti u kolektivnom postupku pokrenutom u Londonu u ime britanskih programera aplikacija, prema sporazumu objavljenom prije suđenja. Predloženi dogovor, vrijedan oko 353 milijuna dolara, mora odobriti Competition Appeal Tribunal, a njime bi se završio zahtjev koji je ranije procijenjen na nešto više od milijardu funti.
