Treba razvijati sve dijelove gospodarstva

Treba razvijati sve dijelove gospodarstva

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju „Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost“ koja otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek, a provedena je u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.

Rezultati studije napravljene kao korak u poticanju održivog turizma i integraciji turizma u širi kontekst gospodarskog razvoja zemlje, predstavljeni su na panel-raspravi na kojoj su sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice, Ekonomski institut, Zagreb, Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta, dok je moderator bio TV voditelj i urednik Zoran Šprajc.

Ovisnost turizma i BDP-a

Turizam je najznačajniji hrvatski ekonomski sektor. U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Istovremeno, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine. Hrvatska je ujedno i uvelike ovisnija o prihodima od turizma od svojih mediteranskih konkurenata. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama su i dalje bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.

Studija Ekonomskog instituta, Zagreb čiji su potpuni rezultati dostupni na Uplift.hr/Indeks, analizirala je stanje od 2012. do 2021. godine.

Neki od zanimljivih podataka studije pokazuju da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se turizmom intenzivnije počele baviti u zadnjih desetak godina, dok priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.

Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom pa se povećava koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica.  Najranijivije su lokalne jedinice Zadarske županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije.

Isto tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju značajno povećao u velikoj većini lokalnih jedinica, dok se udio smještaja u hotelima, hostelima i kampovima smanjuje. Najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitsko-dalmatinska županija koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima.

U usporedbi s konkurencijom jača potražnja za Hrvatskom

U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj  turističkih noćenja  je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za  38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.

„Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje“, ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, Zagreb.

„Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude. U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u  područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja“ istaknuo je Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta.

Implementacija digitalnih tehnologija za održiviji turizam

Kako bi se gradio održivi turizam, potrebna je i edukacija poduzetnika i djelatnika u tom sektoru. Upravo je ulaganje u znanje kao jedino dugoročno isplativo ulaganje u razvoj prepoznao Mastercard koji je u srpnju prošle godine pokrenuo projekt Uplift, koji mikro, malim i srednjim poduzetnicima, s fokusom na one u turizmu, pruža ono potrebno za tehnološki i tržišni razvitak (inspiraciju, edukaciju, informacije i pristup financijama, networking, mentoriranje i promociju). Cilje je projekta stvaranje snažnijih poduzetnika koji su digitaliziraniji i otporniji na disrupcije na tržištu i promjene u društvu, odnosno poduzetnika koji kroz obrazovanje dobivaju alate za postizanje konkurentnosti u digitalno doba.

„Kad smo prije godinu dana krenuli razmišljati o tome kako bismo lokalno mogli napraviti nešto da pomognemo dosta načetom hrvatskom gospodarstvu, ciljna skupina nam se vrlo brzo iskristalizirala. Mikro, mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj čine 99,7 posto od ukupnog broja poduzetnika, a turizam je bio najteže pogođena gospodarska grana i trebala je snažan boost. Vjerujemo da smo s projektom Uplift napravili upravo ono što smo željeli – pružili alate MMS poduzećima pomoću kojih će postati održiviji i otporniji, a to ćemo nastaviti činiti i u sezonama pred nama“, istaknula je Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu.

Upliftu se u drugoj sezoni kao partner projekta priključila Hrvatska gospodarska komora kao krovna kuća hrvatskog poduzetništva čiji su dio članica upravo mali i srednji poduzetnici.

„Važno je da kao partner u ovom hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro, male i srednje poduzetnike u njihovom poslovanju, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Sudjelovanje HGK kao partnera u ovom projektu iskoristit ćemo i kao priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov daljnji rast i razvoj“, poručila je Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore.

Nova sezona Uplifta donosi e-mentoriranje i e-learning

U sklopu projekta pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen MMSP u suradnji s Algebrom. Osigurano je 40 stipendija za MMSP koji se bave turizmom i srodnim djelatnostima. Polaznici su – osim edukacije – u timovima pod vodstvom mentora razvijali vlastite projekte koje su prezentirali ulagačima. Program ostaje trajno dostupan općoj javnosti u Algebri, a u drugoj sezoni ponovno će biti pokrenuta Uplift akademija u kojoj će se stipendirati mali poduzetnici.

„Gotovo da nema industrije, koja je bolje pozicionirana za kapitalizirati sve blagodati tzv. digital-first pristupa businessu nego što je to industrija turizma i ugostiteljstva. Međutim, prihvaćanje digitalnih alata i razumijevanje njihova potencijala u toj je gospodarskoj branši još uvijek tek djelomice shvaćeno, premda je brzina transformacije u svim segmentima poslovanja izuzetno velika“, ističe Maja Brkljačić iz AlgebraLAB-a i nadodaje:

„Većina malih i srednjih poduzetnika u turizmu još se uvijek oslanja na tradicionalni, analogni način rada, čime zapravo propuštaju čitav niz prilika. Digitalna transformacija omogućava puno veći stupanj interaktivnosti i personalizacije pružanja usluge što je imperativni zahtjev modernog potrošača. U tom ćemo smjeru razgovarati i u sklopu druge generacije Uplift akademije.“

U drugoj sezoni projekta, središnje mjesto za komunikaciju projekta ostaje Uplift.hr, a  na stranici će se kroz sadržaj – intervjue, videorazgovore Zorana Šprajca i Ide Prester s relevantnim stručnjacima, tematske članke i specijale – komuniciraju teme koje educiraju i inspiriraju poduzetnike, ali i širu javnost. Projekt će sadržavati i neke novosti – poput projekta e-učenja i e-mentoriranja, odnosno pružit će se mogućnost da zainteresirane osobe koji nisu stipendisti dobiju priliku i uvid u znanja o kojima se uči na Algebri u sklopu edukacije te da pitaju mentore konkretne savjete za svoje poslovanje, a sve će biti dostupno na Uplift.hr. Prijave za novu generaciju stipendista Uplift akademije će krenuti u kasno ljeto, dok će sam program startati u jesen.

Još iz kategorije

Završena je deveta sezona A1 Adria League,  ali nema odmora za esportaše

Završena je deveta sezona A1 Adria League, ali nema odmora za esportaše

25.06.2022.

Na završnici devete sezone A1 Adria League, koja se održavala u sklopu Reboot Online Games Weeka od 15. do 19. lipnja u Osijeku, okrunili smo pobjednike u posljednje tri igre – CS:GO, Brawl Stars i FIFA22. Prvaci u igrama Clash Royale, PUBG: BATTLEGROUNDS, League of Legends i VALORANT poznati su bili tijekom proljetne sezone.

Drastičan pad interesa za kriptoaplikacijama u Europi

Drastičan pad interesa za kriptoaplikacijama u Europi

24.06.2022.

Tržište kriptovaluta na globalnoj je razini u određenom padu, što se odrazilo i na aplikacije koje se vežu uz njih. Bankless Times je to zorno prikazao kroz istraživanje i ukazao na podatak da je u Europi zabilježeno 19,9 milijuna prvih instalacija kriptoaplikacija kroz prva tri mjeseca ove godine.

Hrvatska je u plusu 56,88 milijardi kuna u odnosu na uplaćena sredstva u proračun Europske unije

Hrvatska je u plusu 56,88 milijardi kuna u odnosu na uplaćena sredstva u proračun Europske unije

24.06.2022.

Na 127. sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.