Više od 1,4 bilijuna dolara tržišne vrijednosti izbrisano je s najvećih svjetskih tehnoloških kompanija u tek nekoliko tjedana 2026., dok se euforija oko umjetne inteligencije pretvara u trezveno preispitivanje isplativosti rekordnih ulaganja u infrastrukturu. Investitori koji su još prošle godine vjerovali da će “gotovo svaka tech kompanija biti pobjednik AI revolucije” sada sve glasnije sumnjaju može li se sadašnji tempo potrošnje uopće opravdati budućim prihodima.
Četiri vodeća hiperskalera - Amazon, Microsoft, Alphabet i Meta - zajedno planiraju između 635 i 665 milijardi dolara kapitalnih ulaganja u 2026. godini, prvenstveno za podatkovne centre, GPU klastere i mrežnu infrastrukturu namijenjenu AI radnim opterećenjima. Procjene Bank of America pokazuju da bi ti igrači mogli potrošiti oko 90 posto operativnog novčanog toka na capex, što je dramatičan skok u odnosu na oko 65 posto u 2025. godini.
Amazon je najagresivniji - kompanija je najavila približno 200 milijardi dolara kapitalnih izdataka, čak 56 posto više nego lani, pri čemu se većina ulaganja slijeva u AWS i AI infrastrukturu. Alphabet je najavio širenje capexa na raspon od 175 do 185 milijardi dolara, dok se Meta priprema potrošiti do 135 milijardi, u odnosu na oko 72 milijarde u 2025. godini. Microsoft svoj godišnji ritam ulaganja ne razotkriva u jednom potezu, no analitičke kuće ga stavljaju u okvir od približno 140 do 150 milijardi dolara capexa povezanog s AI podatkovnim centrima.
Taj investicijski stampedo pretvorio se u tržišni šok: samo ove godine Microsoftove dionice pale su oko 17 posto, čime je izbrisano približno 613 milijardi dolara tržišne kapitalizacije i vrijednost kompanije spuštena na oko 2,98 bilijuna dolara. Uz zabrinutost zbog razine ulaganja, pritisak pojačava i sve žešća konkurencija Googleova modela Gemini i Anthropicova agenta Claude Cowork, koji direktno ciljaju segmente gdje je Microsoft nastojao kapitalizirati prednost OpenAI partnerstva.
Amazon je od početka godine izgubio oko 13-14 posto tržišne vrijednosti, što se prevodi u više od 300 milijardi dolara isparenih iz njegove kapitalizacije, dok su Nvidia, Apple i Alphabet također zabilježili gubitke u rasponu od 80 do 260 milijardi dolara po kompaniji. U samo jednom tjednu, prema procjenama više financijskih medija, više od bilijun dolara vrijednosti nestalo je s bilanci “velikih techova”, potaknuto kombinacijom straha od AI balona i nelagode oko dugoročne isplativosti sadašnjih projekata.
Bank of America Global Fund Manager Survey signalizira dubinski zaokret u sentimentu: neto 35 posto fond menadžera smatra da kompanije danas pretjeruju s ulaganjima u AI, u odnosu na tek 14 posto krajem 2025. godine. Još je važnije da većina ispitanih prvi put u dva desetljeća govori o “overinvestingu” u tehnološku infrastrukturu, posebno u segmentu AI podatkovnih centara.
Prije samo godinu dana isti investitori identificirali su AI kao ključni pokretač rasta, dok danas 45 posto njih potencijalni AI balon vidi kao najveći rizik za tržišta, a 53 posto drži da su AI dionice već u “bubble” teritoriju. To se odražava i na ponašanje tržišta: Nasdaq Composite bilježi višesedmični negativan niz, najdulji od 2022., dok je volatilnost u AI segmentu ponovno u porastu.
Ključni problem za Wall Street nije sama razina ulaganja, nego izostanak vidljivih, kvantificiranih povrata u kratkom roku. Nedavna istraživanja među CFO-ima pokazuju da je do kraja 2025. tek oko 14 posto financijskih direktora prijavilo mjerljive povrate na AI projekte, što znači da većina pilot‑projekata i inicijalnih implementacija još ne generira prihode ili uštede razmjera koji bi opravdali gigantske capex programe.
Analitičari Evercorea upozoravaju da bi pojedini hiperskaleri mogli ući u negativan novčani tok upravo zbog AI ulaganja, pogotovo ako se prognozirani rast potražnje za generativnim AI uslugama ne materijalizira tempom ugrađenim u sadašnje poslovne planove. U tom scenariju, dionice prelaze u klasičnu “show-me” fazu: tržište više ne nagrađuje obećanja i narative, već traži dokazanu monetizaciju - konkretne prihode, margine i slobodni novčani tok.
Za tehnološki sektor ovo nije kraj AI priče, ali jest kraj faze u kojoj je bilo dovoljno izgovoriti “AI” da bi valuacije rasle. Kako ističu portfelj menadžeri, buduća će se selekcija odvijati znatno granularnije: dok će pojedini pružatelji infrastrukture i platformi zaista izgraditi održive, visokomarginalne AI biznise, drugi će se suočiti s višegodišnjim amortiziranjem prevelikih data centara i GPU farmi, građenih na pretjerano optimističnim pretpostavkama.
Paradoksalno, upravo bi ova korekcija mogla dugoročno disciplinirati sektor: prisilit će uprave da preciznije povežu capex s jasnim poslovnim slučajevima, a investitore da razlikuju prave, skalabilne AI modele od skupih eksperimenata. Za sada, međutim, poruka tržišta najvećim tech igračima je brutalno jednostavna - nakon trilijunskog “wipeouta”, era jeftinog kapitala i nekritičnog AI entuzijazma završila je preko noći, a svaki novi dolar uložen u AI infrastrukturu morat će se opravdati konkretnim rezultatima.
Predsjednici uprava u regiji Srednje i istočne Europe (SIE) više vjeruju u kratkoročni rast prihoda, za razliku od globalnog trenda opadanja optimizma među predsjednicima uprava diljem svijeta. No, u sljedeće tri godine potreban je dodatan oprez.
Kreator popularnog AI agenta za programiranje izjavio je da će softversko inženjerstvo kao naziv radnog mjesta uskoro postati stvar prošlosti jer umjetna inteligencija automatizira pisanje koda.
Otkako je ChatGPT stupio na scenu, izraz generativna umjetna inteligencija prisutan je posvuda. Učenici ga koriste za "pomoć" oko zadaće, uredski radnici uz njegovu pomoć sastavljaju e-mailove, a čitave industrije raspravljaju o tome što to znači za budućnost rada. No čak ni mnogi redoviti korisnici nemaju pojma što zapravo znače slova "GPT". Ispostavlja se da ta tri slova objašnjavaju gotovo sve o tome kako ova tehnologija funkcionira.
