Danas se, po trinaesti put, obilježava Svjetski dan kreativnosti i inovativnosti. Prema svjetskom istraživanju Adobea, 75% ljudi smatra da ne ostvaruje svoj kreativni potencijal, a svaki šesti vjeruje kako je kreativnost važna za ekonomiju i razvoj društva. Zašto se onda prvi rezovi tijekom financijske krize rade na kreativnim područjima?
U pretpristupnim pregovorima, Europska komisija poslala je još krajem svibnja 2013. godine dopis nadležnim ministarstvima u kojem se ističe važnost kulturnih i kreativnih sektora. U njemu se naglašava kako je neophodno da ulaganja u kulturu i kreativnost gledamo kao strateško promišljanje koje je potrebno integrirati u razvojne strategije. Integrirane razvojne strategije ove industrije mogu povezati s ostalim sektorima u ekonomiji, primjerice turizmom, ICT industrijom, obrazovanjem i drugima.
SUMMIT KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA
Moguća rješenja ponudit će Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i Hrvatska udruga poslodavaca - koordinacija kreativnih i kulturnih industrija koji po prvi puta u Hrvatskoj organiziraju Summit kreativnih i kulturnih industrija. Summit će se održati 21. - 22. svibnja 2015. godine u Muzeju suvremene umjetnosti gdje će se raspravljati, između ostalog, o podršci državne uprave kao o neprocjenjivom kotaču učinka poluge u smjeru privatnih ulaganja te o tome koje su zapreke u provođenju novih poslovnih modela.
Uvriježeno je mišljenje vodećih stručnjaka iz Klastera kako podrška Vladinog sektora kreativnim i kulturnim industrijama još nije dovoljno jaka. Jedna od glavnih prepreka je što ne postoji strukturna potpora razvoju kreativnih i kulturnih industrija te je potrebno definirati i provesti korekcije u sustavima javne uprave prilagođene njihovom razvoju.
„Trenutni cilj EU jest ulaganje 3% BDP-a u istraživanje i razvoj. Ovaj je cilj uspio usmjeriti pažnju na potrebu da i javni i privatni sektor ulažu u istraživanje i razvoj, ali je usredotočen na ulaganje umjesto na učinak.“, stoji u Europa 2020 - Strategiji za pametan, održiv i uključiv rast. Napominje se kako će na nacionalnoj razini države članice morati, između ostalog, revidirati i redovito nadzirati porezni sustav i sustav pomoći kako bi se posao isplatio, s posebnim naglaskom na slabo obrazovane osobe, istovremeno ukidajući mjere koje obeshrabruju samozapošljavanje, dati snažan poticaj provođenju Europskog kvalifikacijskog okvira stvaranjem nacionalnih kvalifikacijskih okvira te razvijati partnerstva između svijeta obrazovanja/osposobljavanja i posla, ponajprije uključivanjem socijalnih partnera u planiranje edukacije i pripremu osposobljavanja.
Dosadašnje studije izrađene u lokalnom i nacionalnom kontekstu pokazale su da je moguće i potrebno poticati ovaj sektor kroz javne politike jer on ima potencijala da ta ulaganja vrati kroz otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarskog razvoja, stvaranje suvremenog imidža teritorija kao i kroz razvoj turizma.
Kako bi Hrvatska mogla ostvariti svoj puni potencijal što se ulaganja tiče, nužna je veća podrška državne uprave s naglaskom na poticanje razvoja kreativnih i kulturnih industrija. Vrijeme je da Hrvatska pokrene svoj kreativni potencijal.
Druga DynamicsMinds konferencija, jedno od najvećih europskih okupljanja međunarodnih stručnjaka i korisnika Microsoft Dynamics 365 i Power Platform rješenja, okupit će više od 1000 sudionika u slovenskom Portorožu of 26. do 29. svibnja.
Europski parlament usvojio je direktivu o tzv. “pravu na popravak” potrošača. Pravila pojašnjavaju obveze proizvođača da popravljaju robu i potiču potrošače da popravkom produže životni ciklus proizvoda.
Učenici sedmih i osmih razreda u Hrvatskoj podijeljenog su mišljenja kad je riječ o očekivanjima što budućnost donosi za našu planetu. Trećina ih o tome ima pozitivan stav te smatra kako ćemo štetne utjecaje na okoliš u budućnosti smanjiti, jednako ih toliko misli da će biti gore, dok preostali o ovoj temi još nemaju formirano mišljenje. Dio je ovo rezultata istraživanja koje su Telemach i agencija Ipsos predstavili na panel raspravi povodom nastavka Telemachovog društveno odgovornog projekta „Tko to tamo prlja?“, usmjerenog na djecu.
