Europska komisija zaprimila je 76 iskaza interesa za razvoj AI gigatvornica u 16 država članica EU. Iz EK su priopćili kako je odaziv značajno premašio njihova očekivanja. Zainteresirane kompanije nisu imenovane zbog povjerljivosti, no EK je potvrdila kako su odgovori stigli od niza dionika, uključujući europske i međunarodne tehnološke tvrtke, operatore podatkovnih centara, pružatelje telekomunikacijskih usluga, opskrbljivače energijom i financijske ulagače. Sudionici su također iznijeli planove za nabavu najmanje 3 milijuna najnovijih GPU-ova u sklopu ovog poticaja.
EU povjerenica za digitalnu tehnologiju Henna Virkkunen izjavila je na konferenciji za novinare kako primljeni interes daleko premašuje očekivanja Komisije. Dodala je da interes pokazuje sve veći zamah i entuzijazam Europe u području inovacija u umjetnoj inteligenciji. Ovaj odaziv uslijedio je nakon što je EK objavila poziv za iskaz interesa, koji je zaključen 20. lipnja, s ciljem identificiranja potencijalnih konzorcija i prikupljanja početnih informacija za sljedeću fazu europskog AI razvoja.
Poziv, kojim su predstavljeni planovi za izgradnju na 60 predloženih lokacija, uslijedio je nakon što je regulator ranije ove godine izdvojio 20 milijardi eura za podršku izgradnji četiri AI gigatvornice. Ovi visokokapacitetni objekti za računalnu obradu i pohranu podržavat će napredno treniranje AI modela i igrati ključnu ulogu u jačanju digitalne infrastrukture EU-a.
Iako konzultacije nisu uključivale financiranje niti formalne obveze, one će oblikovati službeni poziv za prijedloge koji se očekuje do kraja ove godine. Nadalje, ova inicijativa je dio Akcijskog plana za AI na razini EU i poslužit će kao pilot-projekt za novi alat za koordinaciju konkurentnosti, čiji je cilj usklađivanje politika i provedbe među državama članicama.
Pojam AI gigatvornice odnosi se na velike podatkovne centre posebno prilagođene za razvoj i treniranje naprednih modela umjetne inteligencije. Ovakve tvornice zahtijevaju veliku računalnu snagu, učinkovito hlađenje i sigurnu energetsku infrastrukturu, što ih čini izazovnim za planiranje i izgradnju. Ulaganja u AI infrastrukturu postaju ključna jer sve veći broj sektora – od zdravstva i financija do prometa i proizvodnje – koristi AI tehnologije za unapređenje poslovanja i usluga.
Europa, koja tradicionalno zaostaje za SAD-om i Kinom po pitanju AI infrastrukture, ovom inicijativom nastoji smanjiti digitalni jaz i osigurati veću tehnološku suverenost. Najnoviji GPU-ovi, koji su temelj za razvoj generativne umjetne inteligencije, trenutačno su iznimno traženi globalno, a njihova nestašica otežava implementaciju velikih projekata.
EU ovakvim koordiniranim projektima želi potaknuti ulaganja, olakšati pristup naprednom hardveru i omogućiti inovacijama brži plasman na tržište. Također, izgradnja gigatvornica otvara i pitanje održivosti, s obzirom na visoku potrošnju energije i utjecaj na okoliš, pa se sve više radi na razvoju zelenih podatkovnih centara koji koriste obnovljive izvore energije i optimiziraju potrošnju.
Na globalnoj razini, jačanje AI kapaciteta u Europi može pozitivno utjecati na razvoj domaćih startupova, privući strane investicije te osnažiti europsku poziciju na tržištu digitalnih tehnologija. Zajednička EU strategija za AI, uključujući i regulatorne okvire, ima cilj ne samo poticati inovacije, već i osigurati visoke standarde sigurnosti, etike i zaštite podataka. U tom kontekstu, gigatvornice postaju simbol nove faze digitalnog razvoja Starog kontinenta.