Američki Senat blokirao je desetogodišnju zabranu donošenja zakona o regulaciji umjetne inteligencije na razini saveznih država. Ova kontroverzna mjera bila je podržana od strane velikih tehnoloških kompanija. Senatori su izglasali amandman kojim se moratorij uklanja iz kontroverznog zakona o poreznim olakšicama i potrošnji, koji je predložio američki predsjednik Donald Trump.
Pristalice ovog prijedloga tvrdili su da bi on spriječio fragmentiranu regulativnu sliku diljem američkih saveznih država, što bi moglo ugroziti inovacije i konkurentnost SAD-a u odnosu na Kinu. S druge strane, neki političari su se usprotivili ograničavanju državnih ovlasti nad AI-jem, ističući da se radi o tehnologiji koja se brzo razvija i ima potencijalno velike ekonomske i društvene posljedice.
Kao rezultat toga, ministar trgovine Howard Lutnick ponudio je mogući kompromis, izrazivši podršku na društvenoj mreži X za kraći, petogodišnji moratorij. “Ako ozbiljno želimo pobijediti u AI utrci, moramo dati prednost ulaganju i inovacijama,” naveo je.
Amandman na prijedlog zakona predsjednika Trumpa podnijela je republikanska senatorica Marsha Blackburn. Ona je i ranije sugerirala sličan kompromis, prema kojem bi se moratorij skratio na pet godina i omogućila ograničena regulacija na razini saveznih država, primjerice radi zaštite umjetnika i sigurnosti djece na internetu, pod uvjetom da ne stvara nerazmjerno opterećenje za AI sustave.
Međutim, Blackburn je povukla svoju podršku prijedlogu neposredno prije glasanja o amandmanu. “Blokiranje saveznih država da reguliraju AI bez uspostave nacionalnog standarda bio bi još jedan poklon pohlepnim velikim tehnološkim kompanijama koje stavljaju profit ispred ljudi,” pojasnila je u objavi na platformi X.
Odluka Senata ističe složenost uspostave regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju u Sjedinjenim Državama. Pitanje balansa između nacionalnog pristupa i prava saveznih država ključno je za razvoj inovacija, ali i zaštitu potrošača i društva. Tehnološke kompanije uglavnom zagovaraju jedinstvenu nacionalnu regulativu, što im olakšava poslovanje i smanjuje regulatorne troškove, dok savezne države često traže veću autonomiju kako bi bolje odgovorile na specifične lokalne izazove. Rasprava oko regulacije AI-ja također otvara pitanja o privatnosti, sigurnosti, autorskim pravima i odgovornosti za štete uzrokovane AI sustavima.
Mnoge države već razmatraju vlastite zakone, primjerice u pogledu zaštite umjetnika od zlouporabe AI generiranih sadržaja ili sigurnosti djece na internetu. U nedostatku jedinstvenog federalnog zakona, postoji rizik od stvaranja pravno fragmentiranog okruženja, što bi moglo usporiti razvoj inovacija, ali i pružiti višu razinu zaštite u određenim područjima.
Dugoročno, očekuje se nastavak rasprava o pronalasku ravnoteže između poticanja tehnološkog napretka i zaštite društvenih vrijednosti te definiranja jasnih pravila na nacionalnoj i državnoj razini. Uloga političkih kompromisa i suradnje između saveznih i državnih tijela bit će ključna za uspješno oblikovanje buduće regulacije umjetne inteligencije u SAD-u.