Dužnosnik Ministarstva trgovine SAD-a upozorio je da Kina povećava ulaganja u proizvodnju AI čipova i brzo zatvara tehnološki jaz. Iako su kontrole izvoza ograničile pristup Kine naprednoj opremi za proizvodnju čipova, zemlja ipak napreduje.
Ministarstvo procjenjuje da Huawei godišnje proizvede oko 200.000 Ascend čipova, što je znatno ispod domaće potražnje. Budući da ne može uvoziti naprednu opremu za duboku i ekstremnu ultraljubičastu litografiju, Huawei je razvio alternativna rješenja koja znatno smanjuju proizvodni učinak. Jeffrey Kessler, zamjenik američkog ministra trgovine za industriju i sigurnost, rekao je pred kongresnim odborom da kineska velika ulaganja u razvoj AI čipova znače da SAD ne smije imati lažan osjećaj sigurnosti i mora shvatiti da Kina brzo sustiže.
Kessler je dodao da će američke kontrole izvoza ostati snažne, ali da zasad ne postoje planovi za uvođenje novih ograničenja na izvoz čipova u Kinu. David Sacks, čelnik Bijele kuće za AI, izjavio je da su kineski AI modeli zaostatkom od samo tri do šest mjeseci iza američkih. Osnivač i izvršni direktor Huaweija Ren Zhengfei izjavio je u intervjuu za People's Daily da su njegovi Ascend AI čipovi jednu generaciju iza konkurenata, ali je istaknuo da kineske tvrtke mogu koristiti druge tehnike kako bi postigle rezultate koji odgovaraju najnaprednijim globalnim standardima.
Ministarstvo trgovine SAD-a prošlog je mjeseca ukinulo neke postojeće izvozne dozvole za softver za dizajn čipova, jer je provodilo reviziju strateškog izvoza u Kinu. Huawei tvrdi da je radio s partnerima na razvoju alata za automatizaciju elektroničkog dizajna za 14-nanometarske čipove.
Ovaj izvještaj dodatno potvrđuje sve veću zabrinutost SAD-a da unatoč tehnološkim i trgovinskim sankcijama, Kina uspijeva razvijati vlastiti AI čipovski sektor, što ima strateške posljedice. Huawei se, iako pod višestrukim ograničenjima, pokazao otpornim i sposoban je stvoriti alternativne metode za litografiju i dizajn čipova.
Iako kineski Ascend čipovi nominalno zaostaju jednu generaciju, učinkovitost u specifičnim AI zadacima može ih učiniti konkurentnima, osobito ako se integriraju u prilagođene sustave temeljene na kineskim softverskim rješenjima. Ovo pokazuje kako prednost više ne dolazi isključivo iz tehnološke sofisticiranosti, već i iz sposobnosti optimizacije i primjene.
Procjena da Kina kasni svega nekoliko mjeseci za SAD-om u razvoju AI modela izuzetno je značajna, jer upućuje na smanjenje razlike koja je nekoć bila višegodišnja. Pitanje nije više hoće li Kina dostići SAD, već kada i u kojim točno segmentima.
Nadalje, razvoj alata za elektronički dizajn (EDA) u suradnji s domaćim partnerima sugerira stvaranje zatvorenog i samoodrživog tehnološkog ekosustava, čime Kina smanjuje svoju ovisnost o zapadnim dobavljačima.
Odluka SAD-a o ukidanju izvoznih dozvola signalizira nastavak strategije tehnološkog suzbijanja Kine, no praksa pokazuje da takve mjere imaju ograničen učinak bez paralelnog ulaganja u vlastitu tehnološku prednost.
U ovom kontekstu, utrka za AI dominacijom prerasta iz poslovnog u geopolitičko pitanje, gdje čipovi i algoritmi postaju instrumenti moći i nacionalne sigurnosti.
Ukoliko Kina uspije u masovnijoj proizvodnji čipova neovisno o EUV litografiji, mogla bi redefinirati pravila globalne tehnološke konkurencije, pogotovo ako dodatno ubrza primjenu AI-a u državnim i komercijalnim sektorima.
Očekuje se da će obje strane nastaviti s ulaganjima, zaštitnim mjerama i razvojem vlastitih standarda, što dodatno fragmentira globalni AI ekosustav i otežava međunarodnu suradnju.
U konačnici, izvještaj upućuje da se SAD ne suočava samo s tehnološkom prijetnjom, već i s izazovom strateške prilagodbe novom multipolarnom tehnološkom svijetu u kojem Kina ima sve veću ulogu.