Hrvatska i Europska unija suočene s manjkom cyberstručnjaka

Novi izvještaj projekta CADMUS pod naslovom Cybersecurity Training Initiatives Map, Skills Gap and Specifications pokazuje da se Hrvatska, kao i niz drugih zemalja Europske unije, suočava s izraženim nedostatkom stručnjaka u području kibernetičke sigurnosti. Najveće praznine prepoznate su u funkcijama i kompetencijama potrebnima za strateško planiranje, upravljanje rizicima i incidentima te razvoj ljudskih resursa u području informacijske sigurnosti. Izvještaj je nastao na temelju istraživanja u kojem su mapirani postojeći programi obrazovanja i osposobljavanja te uspoređeni s potrebama tržišta rada. Projekt CADMUS pritom doprinosi ciljevima programa Digitalna Europa kroz razvoj dodatnih obrazovnih mogućnosti, unaprjeđenje kvalitete osposobljavanja te usklađivanje s potrebama koje proizlaze iz sve kompleksnijih prijetnji u području kibernetičke sigurnosti.

Analiza pokazuje da se u oglasima za posao najčešće traže vještine vezane uz administraciju i dokumentaciju sustava, upravljanje incidentima i problemima, upravljanje rizicima te razvoj i provedbu strategija informacijske sigurnosti. Očekuje se da će potražnja za stručnjacima rasti i zbog uvođenja novih europskih regulacija, poput direktive NIS2 i uredbe Cyber Resilience Act, koje organizacije potiču na izradu i provedbu vlastitih strategija kibernetičke sigurnosti.

Podaci iz izvještaja upozoravaju na nesrazmjer između kompetencija koje poslodavci traže i onoga što obrazovni sustav trenutačno nudi. Dok se u većini dostupnih seminara i programa naglasak stavlja na tehničke i inženjerske vještine te na rad s alatima i tehnologijama, znatno je manja ponuda obrazovanja usmjerenog na strateško upravljanje sigurnošću, donošenje odluka i razvoj politika. Tomislav Dominković, glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays, izjavio je da je upravo ta praznina razlog zbog kojega su studij kibernetičke sigurnosti osmislili tako da studente priprema i za planiranje, upravljanje rizicima i oblikovanje sigurnosnih politika, a ne samo za tehničku provedbu. Naglasio je i da se kroz obrazovanje odraslih, djelomično financirano vaučerima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nastoji omogućiti dodatna edukacija postojećih stručnjaka kako bi se povezalo formalno obrazovanje i cjeloživotno učenje.

Kako organizacije počinju primjenjivati nove strategije kibernetičke sigurnosti i sustave za upravljanje rizicima, očekuje se i veća potražnja za stručnjacima zaduženima za testiranje, administraciju i kontrolu kvalitete. Nova analiza oglasa za posao u Hrvatskoj u ovom području ukazuje na jasnu potražnju za profesionalcima koji spajaju tehničku provedbu s upravljačkim, savjetodavnim i edukativnim kompetencijama. Tvrtke i institucije ne traže samo stručnjake koji održavaju sustave, nego i one koji mogu oblikovati politike, razvijati strategije, educirati zaposlenike i dugoročno pridonositi otpornosti organizacija.

U razdoblju od 2024. do 2025. dokumentirana su 82 oglasa za poslove u državnim institucijama, korporacijama te malim i srednjim poduzećima. Iako je hrvatsko tržište manje od tržišta većih članica Europske unije, analiza pokazuje stabilan okvir traženih kompetencija u skladu s europskim modelom e-Competence Framework. Prepoznate su i razlike među sektorima. Mala i srednja poduzeća u pravilu traže stručnjake za administraciju sustava, operativno rješavanje problema i savjetovanje, dok javni sektor naglasak stavlja na strateški nadzor, upravljanje rizicima i edukaciju.

Analiza je provedena usporedno u četiri države – Nizozemskoj, Grčkoj, Cipru i Hrvatskoj. Za klasifikaciju kompetencija korišten je e-Competence Framework za ICT zanimanja i European Cybersecurity Skills Framework Europske agencije za kibernetičku sigurnost (ENISA). Oglasi za posao analizirani su prema traženim vještinama i povezani s relevantnim profilima u ECSF-u, a rezultati su rangirani kvantitativnim pokazateljima.

Izvještaj zaključuje da hrvatsko tržište rada u području kibernetičke sigurnosti pokazuje operativnu zrelost, ali i rastuću potrebu za stručnjacima koji će nadilaziti tehničke zadatke i preuzimati upravljačke i savjetodavne uloge. Daljnja ulaganja u ciljane obrazovne programe i jače povezivanje poslodavaca s obrazovnim institucijama prepoznata su kao ključna za dugoročan razvoj sektora i jačanje otpornosti društva.

Projekt CADMUS vodi Nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnost Grčke, a uključuje sedam partnerskih organizacija iz Europe. Projekt se financira trogodišnjim grantom vrijednim 3,14 milijuna eura, dok ukupna vrijednost programa iznosi 6,3 milijuna eura. Među sufinancijerima su nizozemsko Ministarstvo gospodarstva te Europska komisija preko Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalne tehnologije, a projekt je dio Programa Digitalna Europa.