Hakeri koje sponzoriraju države posebna su prijetnja jer imaju praktički neograničene resurse i najbolju moguću opremu, nikakav strah od sankcija jer su potpuno zaštićeni u tome što rade, a dobivaju i posebne informacije o tome gdje i kako napasti. A u tom su smislu najopasniji oni iz Rusije i Kine.
Naime, prema podacima koje je predstavio Atlas VPN, Rusi su prošle godine izveli 38 "sponzoriranih" hakerskih napada, a Kinezi njih 44. Najviše je pritom patila Ukrajina, na koju je izvedeno 29 napada. Tako nešto se odvilo na taj način zbog sukoba s Rusima, koji traje od kraja veljače prošle godine.
Odmah iz Ukrajine po broju pretrpljenih napada su Sjedinjene Američke Države (14), Rusija (sedam), Južna Koreja (šest), Indija (pet), Izrael (četiri), a na kriptokompanije je izvedeno pet napada.
Ali, još je zemalja aktivno u smislu sponzorstava. Primjerice, Sjeverna Koreja stoji iza 11 hakerskih napada, Iran njih osam, a Palestina, Bjelorusija, Ukrajina i Indija iza njih tri, a Izrael je odgovoran za dva. To je ono što se zna, iako nijedna od zemalja neće priznati takve aktivnosti jer bi se smatrale agresijom.
Istovremeno, zanimljivo da Amerikanci izbivaju s ove liste iako imaju naprednu tehnologiju, logistiku i sve potrebne resurse da bi bili aktivno na ovom "polju".
Najčešće mete hakerskih napada su web stranice vlada ciljanih država, državne institucije i organizacije, najjače kompanije, energetski sektor i mediji. Dakle, temelji svake države.
Konkretnije, vlade su napadnute u 75 slučajeva, privatni sektor u 55 slučajeva, civilne organizacije u 48 slučajeva i vojne mete u osam slučajeva. Motivi napada najčešće su špijunaža, ali i otežavanje rada ključnih dijelova u vlasti ili društvu. Ponekad je razlog i industrijska špijunaža, što se često događa u trenucima napada kineskih hakera.