Roboti su realna prijetnja ljudima, u smislu poslova koje će obavljati, što pokazuje istraživanje provedeno od strane Sveučilišta Oxford. Naime, prema njemu, do 2030. godine bi roboti diljem svijeta trebali preuzeti oko 20 milijuna poslova u proizvodnim granama. Dakle, samo će se nastaviti trend koji je već sad započeo i ubrzavat će se s napretkom tehnologije.
Samo, dok se ovo istraživanje za nešto više od deset godina pred nama čini katastrofičnim, postoji i ono umjerenije vezano za 2025., koje daje možda realniju sliku onoga što nas točno čeka. Konkretnije, navodi se da roboti neće negativno utjecati na broj radnih mjesta. Dapače, ta bi takozvana robotska revolucija trebala donijeti 58 milijuna novih poslova u sljedećih pet godina.
Primjerice, do 2022. strojevi će po prvi put nadmašiti ljude u poslovima vezanim uz informacije i obradu podataka po broju utrošenih radnih sati. Čak i u dijelovima vezanim uz donošenje odluka i shvaćanju zadataka, koje su trenutačno u sferi ljudskog donošenja zaključaka i odluka, roboti će uzeti 28 posto od ukupnog broja utrošenih radnih sati. Danas je ta brojka na 19 posto. Većina kompanija predviđa kako će automatizacija poslova potaknuti rast ljudskog angažmana u novim ulogama.
Ima još dubine u svemu. Gledajući na široj skali, trebat će uložiti puno truda kako bi se uspješno prebrodile očekivane poteškoće u snažnom strukturnom pomaku po pitanju radnika. Naime, iako se očekuje porast broja novih poslova za 58 milijuna na globalnoj razini, valja uzeti u obzir kako će 75 milijuna postojećih radnih mjesta biti izgubljeno, a pritom će nastati 133 milijuna novih. I tome treba pridodati još ovih 20 milijuna samo u proizvodnji.
Dakle, jasno je da treba donijeti neke smjernice za tranziciju ili bi moglo doći do društvenih nemira, katastrofa koje će učiniti svijet tužnijim mjestom, u svakom slučaju... Tako nešto neće spasiti ni činjenica koju navodi Oxford, da će 2030. roboti donositi prihode od pet bilijuna američkih dolara, sve zahvaljujući boljoj produktivnosti i performansama no što pokazuju ljudi. A i manjim troškovima, u konačnici.
Prema opsežnom izvještaju koji je objavio Gartner, preko 60% organizacija koje su tijekom prošle godine provodile pilot-projekte s AI asistentima sada prebacuje fokus i proračune na takozvani Agentic AI. Riječ je o naprednoj arhitekturi u kojoj softverski agenti posjeduju visok stupanj autonomije, sposobnost dugoročnog planiranja, upravljanja radnom memorijom te neovisnog korištenja vanjskih digitalnih alata i API-jeva kako bi postigli zadani poslovni cilj.
Prijave na natjecanje trajale su tijekom svibnja i lipnja, a za sudjelovanje su se prijavili natjecatelji različitih profila koji su raspoređeni u pet multidisciplinarnih timova.
Europska unija priprema stroža pravila za cloud usluge u strateškim javnim natječajima, što bi moglo otežati pristup najvećim američkim tehnološkim kompanijama projektima u osjetljivim sektorima. Prema dostupnim informacijama o nacrtu Cloud and AI Development Acta, Bruxelles želi uvesti kriterije koji se ne svode samo na cijenu i tehničku funkcionalnost, nego uključuju zaštitu podataka, korporativnu kontrolu, dobavne lance, upotrebu europskog softvera i hardvera te otpornost infrastrukture.