Roboti su realna prijetnja ljudima, u smislu poslova koje će obavljati, što pokazuje istraživanje provedeno od strane Sveučilišta Oxford. Naime, prema njemu, do 2030. godine bi roboti diljem svijeta trebali preuzeti oko 20 milijuna poslova u proizvodnim granama. Dakle, samo će se nastaviti trend koji je već sad započeo i ubrzavat će se s napretkom tehnologije.
Samo, dok se ovo istraživanje za nešto više od deset godina pred nama čini katastrofičnim, postoji i ono umjerenije vezano za 2025., koje daje možda realniju sliku onoga što nas točno čeka. Konkretnije, navodi se da roboti neće negativno utjecati na broj radnih mjesta. Dapače, ta bi takozvana robotska revolucija trebala donijeti 58 milijuna novih poslova u sljedećih pet godina.
Primjerice, do 2022. strojevi će po prvi put nadmašiti ljude u poslovima vezanim uz informacije i obradu podataka po broju utrošenih radnih sati. Čak i u dijelovima vezanim uz donošenje odluka i shvaćanju zadataka, koje su trenutačno u sferi ljudskog donošenja zaključaka i odluka, roboti će uzeti 28 posto od ukupnog broja utrošenih radnih sati. Danas je ta brojka na 19 posto. Većina kompanija predviđa kako će automatizacija poslova potaknuti rast ljudskog angažmana u novim ulogama.
Ima još dubine u svemu. Gledajući na široj skali, trebat će uložiti puno truda kako bi se uspješno prebrodile očekivane poteškoće u snažnom strukturnom pomaku po pitanju radnika. Naime, iako se očekuje porast broja novih poslova za 58 milijuna na globalnoj razini, valja uzeti u obzir kako će 75 milijuna postojećih radnih mjesta biti izgubljeno, a pritom će nastati 133 milijuna novih. I tome treba pridodati još ovih 20 milijuna samo u proizvodnji.
Dakle, jasno je da treba donijeti neke smjernice za tranziciju ili bi moglo doći do društvenih nemira, katastrofa koje će učiniti svijet tužnijim mjestom, u svakom slučaju... Tako nešto neće spasiti ni činjenica koju navodi Oxford, da će 2030. roboti donositi prihode od pet bilijuna američkih dolara, sve zahvaljujući boljoj produktivnosti i performansama no što pokazuju ljudi. A i manjim troškovima, u konačnici.
Devet južnokorejskih banaka i dvije velike crkve istražuju kibernetičke napade, dok se Japan suočava s nizom proboja u financijske, telekomunikacijske i maloprodajne sustave. Analiza infrastrukture jedne kampanje pokazala je da je napadač od kraja rujna do početka listopada koristio otvoreni agent ARTEX i više jezičnih modela za izviđanje, automatizaciju zadataka i krađu podataka.
Google Cloud predstavio je univerzalnog Gemini agenta za poslovne korisnike koji iz jednog sučelja planira rad, odabire model, koristi alate i povezuje se s poslovnim sustavima. Rezultat može vratiti u dokument, e-poštu ili razvojno okruženje u kojem zaposlenik već radi. Kompanija ističe ugrađene kontrole troška, sigurnosti i upravljanja, ali nije objavila usporedive podatke o uštedi vremena ni stopi pogrešaka.
Ukrajinsko Ministarstvo obrane potvrdilo je da su Starlink i njegova vojna izvedba Starshield ponovno stabilni na platformama koje se kreću brže od 400 kilometara na sat, nakon gotovo jedanaest dana ograničene usluge. Povrat pune brzine važan je za upravljanje dronovima, logistiku na bojištu i presretanje ruskih bespilotnih sustava.