Roboti su realna prijetnja ljudima, u smislu poslova koje će obavljati, što pokazuje istraživanje provedeno od strane Sveučilišta Oxford. Naime, prema njemu, do 2030. godine bi roboti diljem svijeta trebali preuzeti oko 20 milijuna poslova u proizvodnim granama. Dakle, samo će se nastaviti trend koji je već sad započeo i ubrzavat će se s napretkom tehnologije.
Samo, dok se ovo istraživanje za nešto više od deset godina pred nama čini katastrofičnim, postoji i ono umjerenije vezano za 2025., koje daje možda realniju sliku onoga što nas točno čeka. Konkretnije, navodi se da roboti neće negativno utjecati na broj radnih mjesta. Dapače, ta bi takozvana robotska revolucija trebala donijeti 58 milijuna novih poslova u sljedećih pet godina.
Primjerice, do 2022. strojevi će po prvi put nadmašiti ljude u poslovima vezanim uz informacije i obradu podataka po broju utrošenih radnih sati. Čak i u dijelovima vezanim uz donošenje odluka i shvaćanju zadataka, koje su trenutačno u sferi ljudskog donošenja zaključaka i odluka, roboti će uzeti 28 posto od ukupnog broja utrošenih radnih sati. Danas je ta brojka na 19 posto. Većina kompanija predviđa kako će automatizacija poslova potaknuti rast ljudskog angažmana u novim ulogama.
Ima još dubine u svemu. Gledajući na široj skali, trebat će uložiti puno truda kako bi se uspješno prebrodile očekivane poteškoće u snažnom strukturnom pomaku po pitanju radnika. Naime, iako se očekuje porast broja novih poslova za 58 milijuna na globalnoj razini, valja uzeti u obzir kako će 75 milijuna postojećih radnih mjesta biti izgubljeno, a pritom će nastati 133 milijuna novih. I tome treba pridodati još ovih 20 milijuna samo u proizvodnji.
Dakle, jasno je da treba donijeti neke smjernice za tranziciju ili bi moglo doći do društvenih nemira, katastrofa koje će učiniti svijet tužnijim mjestom, u svakom slučaju... Tako nešto neće spasiti ni činjenica koju navodi Oxford, da će 2030. roboti donositi prihode od pet bilijuna američkih dolara, sve zahvaljujući boljoj produktivnosti i performansama no što pokazuju ljudi. A i manjim troškovima, u konačnici.
Digital Realty započeo je gradnju podatkovnog centra ZUR4 u Glattbruggu kod Züricha, kojim proširuje svoj postojeći švicarski kampus. Novi objekt planiran je s 15 megavata kapaciteta za IT opremu na približno 6 300 četvornih metara, kao odgovor na rast potražnje za digitalnom infrastrukturom u jednom od važnih europskih podatkovnih i financijskih središta. Tvrtka, čijim se dionicama trguje na Njujorškoj burzi pod oznakom DLR, projekt povezuje s razvojem umjetne inteligencije i energetski učinkovitije infrastrukture u Europi.
OpenAI je objavio rezultate testiranja Jalapeña, vlastitog čipa za inferenciju, odnosno izvođenje već uvježbanih modela umjetne inteligencije, razvijenog u suradnji s Broadcomom. Tvrtka tvrdi da je čip brži i energetski učinkovitiji od Nvidijina GB300, temeljenog na arhitekturi Blackwell Ultra. Deklarirana snaga Jalapeñova kućišta iznosi 700 vata, nasuprot 1 400 vata kod uspoređivanog Nvidijina rješenja, što upućuje na znatnu razliku u energetskim zahtjevima i prije usporedbe samih performansi.
Google je 27. kolovoza pristao na nagodbu od 260 milijuna funti u kolektivnom postupku pokrenutom u Londonu u ime britanskih programera aplikacija, prema sporazumu objavljenom prije suđenja. Predloženi dogovor, vrijedan oko 353 milijuna dolara, mora odobriti Competition Appeal Tribunal, a njime bi se završio zahtjev koji je ranije procijenjen na nešto više od milijardu funti.
