Više od stotinu aktivista ušlo je 6. studenoga na gradilište Microsoftova AI podatkovnog centra u Amsterdamu, preskačući i režući ogradu te se penjući na dizalice, izvijestio je Reuters. Akcija se poklopila s dvodnevnim prosvjedima koje je koalicija Stop Dirty Data Centres najavila u 16 država. Organizatori traže privremeni moratorij na velike projekte dok se ne postave jasnija pravila za energiju, vodu, zemljište i javnu korist.
Gradilište pripada projektu koji razvija Pure Data Centres za Microsoft. Kompanija je pozvala sudionike da sigurno napuste lokaciju i ponudila razgovor, dok je Microsoft priopćio da poštuje mirni prosvjed, ali se protivi nezakonitom ulasku. Policija je pratila događaj. Ulazak na aktivno gradilište otvara dodatni sigurnosni problem jer su ondje dizalice, električne instalacije i nedovršene konstrukcije.
Koalicija je najavila akcije u Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj, Španjolskoj, Irskoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj i Francuskoj, uz druge lokacije. Planirani su marševi, obilazak londonskog Canary Wharfa, prosvjedi pred centrima i okupljanja uz rijeke. Skupina koja je ušla na amsterdamsko gradilište nije formalno navedena kao članica koalicije, premda su se događaji vremenski preklopili.
Zahtjev za moratorij ne odnosi se na gašenje postojećih digitalnih usluga, nego na pauzu odobravanja novih velikih objekata. Aktivisti tvrde da sadašnji postupci odvojeno promatraju potrošnju energije, vode, utjecaj na stanovanje i porezne poticaje, iako se učinci zbrajaju. Industrija odgovara da su podatkovni centri nužna infrastruktura za cloud, AI, državne registre i poslovne sustave.
Nizozemska je važno europsko čvorište zbog optičkih veza, internetske razmjene i dostupnosti stručnjaka. Reuters navodi oko 200 lokacija koje rade, grade se ili su planirane. To povećava pritisak na elektroenergetsku mrežu koja već mora povezati obnovljive izvore, industriju, kućanstva i elektrificirani promet. U takvom sustavu megavati rezervirani za podatkovni centar postaju političko, a ne samo tehničko pitanje.
Europska povjerenica Henna Virkkunen poručila je da Europi treba više podatkovnih centara kako bi smanjila ovisnost i razvijala AI, ali bez naglog rasta računa, nestanka električne energije i neprihvatljive štete okolišu. Ta kombinacija ciljeva traži provjeru izvora električne energije, rokova priključenja, mogućnosti fleksibilne potrošnje te stvarnog korištenja otpadne topline, a ne samo načelna obećanja investitora.
Lokalna zajednica dodatno procjenjuje radna mjesta i porezni učinak. Gradnja zapošljava mnogo ljudi privremeno, dok automatizirani objekt nakon otvaranja treba manji stalni tim. Investitor zato mora pokazati koje dobavljače uključuje, koliki prihod ostaje lokalno i tko plaća proširenje mreže. Bez tih podataka rasprava se lako svodi na sukob globalnog infrastrukturnog plana i lokalnog troška.
Prosvjedi se nastavljaju 7. studenoga na više europskih lokacija. Sljedeći institucionalni koraci neće biti zajednička europska zabrana, nego odluke gradova, energetskih regulatora i operatora mreže o pojedinačnim projektima. Amsterdamski incident povećao je vidljivost kampanje, ali će njezin tržišni učinak ovisiti o tome hoće li zahtjevi za moratorij ući u dozvole, tarife i nacionalna pravila.
Investitori pritom nailaze na različite nacionalne sustave. Negdje se priključak dodjeljuje redom zaprimanja zahtjeva, a drugdje prema zrelosti projekta ili mogućnosti fleksibilne potrošnje. Voda, buka i korištenje dizelskih generatora obrađuju se u zasebnim dozvolama. Zbog toga europski operator ne može jedan projekt jednostavno kopirati iz države u državu; isti kampus može biti prihvatljiv na industrijskoj lokaciji s viškom mrežnog kapaciteta, a neprihvatljiv u gradu s uskim grlom.
