Razvoj umjetne inteligencije mogao bi snažno promijeniti tržište rada, posebno u segmentu tzv. “white-collar” poslova. Novo istraživanje tvrtke Anthropic pokušalo je procijeniti koji su poslovi najizloženiji automatizaciji te koliki bi mogao biti stvarni utjecaj AI tehnologije na zapošljavanje.
Istraživači su razvili metodologiju nazvanu “observed exposure”, koja uspoređuje sposobnosti velikih jezičnih modela s načinom na koji se umjetna inteligencija koristi u stvarnim radnim zadacima. Analiza pokazuje da su najizloženija zanimanja ona koja se temelje na digitalnim, administrativnim i analitičkim zadacima. Među njima su programeri, analitičari tržišta, operateri za unos podataka, administrativni radnici te zaposlenici u korisničkoj podršci.
Autori upozoravaju da bi umjetna inteligencija u ekstremnom scenariju mogla izazvati svojevrsnu “veliku recesiju za bijele ovratnike”. Riječ je o situaciji u kojoj bi tvrtke masovno smanjivale broj zaposlenih u uredskim i intelektualnim poslovima jer bi mnoge zadatke mogli obavljati AI sustavi. Takav proces podsjećao bi na povijesne promjene poput industrijske automatizacije ili preseljenja proizvodnje u zemlje s jeftinijom radnom snagom.
Ipak, trenutačni podaci još ne pokazuju dramatičan rast nezaposlenosti povezan s umjetnom inteligencijom. Istraživači ističu da je tehnologija još u ranoj fazi primjene te da bi pravi učinci mogli postati vidljivi tek u narednim godinama. Za sada postoje tek rani signali promjena, poput sporijeg zapošljavanja mladih radnika u zanimanjima koja su najizloženija automatizaciji.
Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da se tržište rada neće nužno urušiti, ali će se struktura poslova značajno promijeniti. Poslodavci sve više traže zaposlenike koji znaju koristiti AI alate i kombinirati ljudsku kreativnost s automatizacijom, dok bi rutinski uredski poslovi mogli postupno nestajati.
AI programiranje mijenja softversko inženjerstvo ugradnjom umjetne inteligencije i agentskih radnih procesa u cijeli razvojni ciklus. Organizacije u različitim industrijama sve češće zapošljavaju stručnjake za uvođenje AI alata u pregled koda, automatizirano testiranje, izradu dokumentacije i upravljanje. Takav pomak ubrzava isporuku softvera, a istodobno bi trebao osigurati dosljednost, sigurnost i usklađenost te omogućiti kvalitetnije rezultate u velikom opsegu, navodi GlobalData.
Kako umjetna inteligencija prelazi iz eksperimentiranja u operativno donošenje odluka, organizacije se suočavaju s novim izazovom. Pitanje više nije usmjereno na samu tehnologiju, već na to tko ima pristup vrijednosti koju umjetna inteligencija stvara.
Japanska vlada sufinancirat će plan Rakuten Mobilea za izgradnju satelitske komunikacijske mreže. Za projekt namjerava izdvojiti 148 milijardi jena, odnosno oko 912 milijuna dolara. Sredstva bi se isplaćivala tijekom tri godine i pokrivala troškove nabave satelita te njihova lansiranja. Potez je dio japanske strategije razvoja nacionalnog satelitskog komunikacijskog sustava i smanjenja ovisnosti o međunarodnim kompanijama, među kojima su SpaceX i njegova usluga Starlink. Financiranje inicijative Japan Low Earth Orbit Satellite Communications Project, odnosno J-LEO, osigurat će Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija. Rakuten Mobile navodno pregovara s AST SpaceMobileom o osnivanju zajedničkog poduzeća za projekt. Vlada očekuje da će inicijativa Japanu omogućiti veću samostalnost na tržištu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.
