Autori upozoravaju da bi umjetna inteligencija u ekstremnom scenariju mogla izazvati svojevrsnu “veliku recesiju za bijele ovratnike”.
Depositphotos
Razvoj umjetne inteligencije mogao bi snažno promijeniti tržište rada, posebno u segmentu tzv. “white-collar” poslova. Novo istraživanje tvrtke Anthropic pokušalo je procijeniti koji su poslovi najizloženiji automatizaciji te koliki bi mogao biti stvarni utjecaj AI tehnologije na zapošljavanje.
Istraživači su razvili metodologiju nazvanu “observed exposure”, koja uspoređuje sposobnosti velikih jezičnih modela s načinom na koji se umjetna inteligencija koristi u stvarnim radnim zadacima. Analiza pokazuje da su najizloženija zanimanja ona koja se temelje na digitalnim, administrativnim i analitičkim zadacima. Među njima su programeri, analitičari tržišta, operateri za unos podataka, administrativni radnici te zaposlenici u korisničkoj podršci.
Autori upozoravaju da bi umjetna inteligencija u ekstremnom scenariju mogla izazvati svojevrsnu “veliku recesiju za bijele ovratnike”. Riječ je o situaciji u kojoj bi tvrtke masovno smanjivale broj zaposlenih u uredskim i intelektualnim poslovima jer bi mnoge zadatke mogli obavljati AI sustavi. Takav proces podsjećao bi na povijesne promjene poput industrijske automatizacije ili preseljenja proizvodnje u zemlje s jeftinijom radnom snagom.
Ipak, trenutačni podaci još ne pokazuju dramatičan rast nezaposlenosti povezan s umjetnom inteligencijom. Istraživači ističu da je tehnologija još u ranoj fazi primjene te da bi pravi učinci mogli postati vidljivi tek u narednim godinama. Za sada postoje tek rani signali promjena, poput sporijeg zapošljavanja mladih radnika u zanimanjima koja su najizloženija automatizaciji.
Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da se tržište rada neće nužno urušiti, ali će se struktura poslova značajno promijeniti. Poslodavci sve više traže zaposlenike koji znaju koristiti AI alate i kombinirati ljudsku kreativnost s automatizacijom, dok bi rutinski uredski poslovi mogli postupno nestajati.
SoftBank je lansirao kibernetički sigurnosni proizvod temeljen na OpenAI modelima, čime je dodatno ojačana teza da se generativni AI sve brže pretvara iz horizontalne tehnologije u vertikalne, komercijalno definirane enterprise proizvode. Sama objava važna je zato što dolazi od velike telekom i tehnološke grupe koja AI ne pozicionira samo kao interni alat za učinkovitost, nego kao tržišni sigurnosni proizvod s konkretnom poslovnom logikom. Time se potvrđuje i širi tržišni trend: veliki operatori, sistem integratori i tehnološki konglomerati žele zauzeti dio vrijednosnog lanca u kojem se spajaju AI modeli, poslovni podaci i sigurnosne operacije.
Cisco je početkom lipnja predstavio Cloud Control, novu softversku platformu kojom želi poduzećima i javnim institucijama omogućiti izgradnju i upravljanje AI agentima za nadzor mreža, blokiranje upada i uklanjanje prijetnji. Sama novost nije samo u još jednom sigurnosnom proizvodu, nego u tome što Cisco obrambene operacije sve otvorenije premješta prema konceptu agentne automatizacije, gdje softver više ne služi samo kao alat analitičarima nego kao aktivni operativni sloj koji samostalno prati okruženje i reagira na incidente. Reuters navodi i da će Cisco u istu platformu uključiti tržište vanjskih alata za kodiranje, pri čemu je OpenAI Codex prvi najavljeni alat, što dodatno spaja razvoj softvera, generativni AI i sigurnosne operacije u jedinstven proizvodni okvir.
OpenAI-jev prilagođeni čip razvijen s Broadcomom usmjeren je na inference, odnosno na svakodnevno izvršavanje AI modela za korisničke upite i aplikacije. Upravo taj dio AI infrastrukture postaje najveći troškovni izazov jer se ne radi o jednokratnom treningu, nego o stalnom pogonu koji mora biti brz, pouzdan i financijski održiv. Izrada vlastitog čipa omogućuje optimizaciju za specifične modele i interne potrebe, ali istodobno uvodi rizike proizvodnje, dobave memorije, integracije sustava i ovisnosti o TSMC-ovu proizvodnom kapacitetu. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
