Revolucije slijede prilično predvidljiv ciklus. Početna faza instalacije dovodi do velike kreativne destrukcije i društvenih poremećaja dok se industrije i regije preoblikuju.
Ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije koja se trenutačno provode vjerojatno predstavljaju najveće i najbrže uvođenje jedne tehnologije opće namjene u povijesti.
Samo ove i iduće godine Google, Amazon, Microsoft i Meta sami će potrošiti oko 750 milijardi američkih dolara na podatkovne centre za pokretanje AI modela, a Morgan Stanley predviđa da će ukupna globalna ulaganja u tom području dosegnuti tri bilijuna dolara do 2029.
No, sve zabrinutiji ulagači postavljaju pitanje kakav će prinos donijeti ta golema kapitalna ulaganja? Povijest sugerira da imaju pravo biti nervozni. Malo je boljih stručnjaka za stavljanje AI-ja u povijesni kontekst od Carlotte Perez, autorice knjige Technological Revolutions and Financial Capital: The Dynamics of Bubbles and Golden Ages.
U svojoj knjizi Perez identificira pet velikih tehnoloških revolucija: industrijsku revoluciju krajem 18. stoljeća; revoluciju parnog stroja, ugljena i željeznice iz 1830-ih; revoluciju čelika i teškog inženjerstva iz 1870-ih; eru masovne proizvodnje s početka 20. stoljeća; te informatičku revoluciju koja je započela 1970-ih. Perez smatra da je umjetna inteligencija zapravo nastavak te pete tehnološke revolucije.
Također tvrdi da te revolucije slijede prilično predvidljiv ciklus. Početna faza instalacije dovodi do velike kreativne destrukcije i društvenih poremećaja dok se industrije i regije preoblikuju. To je obično popraćeno pretjeranim ulaganjima, financijskom manijom i burzovnim balonima.
Unatoč tome, ti baloni često su produktivni jer financiraju izgradnju ključne infrastrukture koja kasnije omogućava masovnu primjenu tehnologije — kao što su izgrađene željeznice ili elektroenergetske mreže, nakon čega se ostvaruju šire ekonomske koristi. Što se tiče AI-ja, i dalje smo u toj maničnoj fazi instalacije.
Na to je prošlog tjedna podsjetilo i izvješće Massachusetts Institute of Technologyja, koje je uznemirilo ulagače na burzi.
Istraživači su otkrili da 95 posto tvrtki koje su anketirali nema nikakav povrat od svojih ulaganja u generativni AI. Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman nije bio pretjerano umirujući kada su ga pitali postoji li AI balon.
Dakle, vrlo je vjerojatan bolan krah, ili nekoliko njih, prije nego što dođemo do zlatnog doba umjetne inteligencije. Tvrdi i da bi pucanje AI balona moglo dovesti do još većih potresa jer tržišta kapitala sve češće griješe. Ona se sada više usmjeravaju na špekulativne igre, poput kripta, nego na produktivna ulaganja, dok globalni dug iznosi više od tri puta svjetskog BDP-a.
Ipak, vrijedno je razmisliti o tome kako se ova tehnološka revolucija može razlikovati od prethodnih ciklusa. Svakako je prva koju podjednako pokreće softver koliko i hardver. To mijenja financijsku dinamiku jer dolazi do snažnih mrežnih učinaka. Softverske tvrtke mogu se brže skalirati i preko noći postati globalne.
OpenAI-jev ChatGPT koristi 700 milijuna ljudi svaki tjedan, manje od tri godine nakon lansiranja. No, ako digitalna globalizacija povećava prilike, ona također povećava i rizike. Pogledajte samo kako jeftiniji kineski AI model DeepSeek uzdrmao ulagače u američke tehnološke dionice.
Možda je ipak najintrigantnija razlika u tome koliko će same današnje AI tvrtke imati koristi od financijskih dobitaka koje pomažu stvoriti. Tehnologija ubrzava napredak u mnogim područjima: biotehnologiji, robotici i znanosti o materijalima, primjerice.
AI tvrtke bi mogle iskoristiti svoju tehnološku prednost kako bi postale značajni igrači u zdravstvu, otkrivanju lijekova ili autonomnim vozilima. U kojoj se mjeri mogu preoblikovati u tvrtke opće namjene i prisvojiti plodove zlatnog doba?
Još jedna važna lekcija, međutim, može se izvući iz prethodnih revolucija, dodaje Perez. Da bi ušli u zlatno doba, civilno društvo mora oblikovati revoluciju u svoju korist. Tako su, primjerice, političari u prošlosti osnivali antimonopolske agencije kako bi ukrotili premoćne kompanije i stvarali socijalne države kako bi ublažili poremećaje na tržištu rada.
Perez tvrdi da su današnja disfunkcionalna financijska tržišta, koncentracija korporativne moći, rast populizma i prijetnja klimatskih promjena doveli svijet do nove prijelomne točke. Kako bismo trebali odgovoriti na to, tema je njezine sljedeće knjige.
No, kako je jednom napisao povjesničar A. J. P. Taylor o europskim revolucijama 1848., zemlje ponekad mogu doći do prijelomne točke i ne skrenuti.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
Microsoftov June 2026 Patch Tuesday donio je sigurnosna ažuriranja za 200 ranjivosti, uključujući više zero-day slabosti i javno objavljenih propusta. Sama brojka po sebi nije samo tehnički detalj, nego signal koliko se enterprise i javni sektor danas moraju oslanjati na discipliniran patch menadžment kako bi održali osnovnu sigurnosnu razinu.
