Od 1. rujna 2020. Hrvatska pošta primjenjuje novi cjenik za poštanske usluge u unutarnjem prometu. Cijena slanja pisama mase do 50 grama te čestitaka i razglednica od 1. rujna bit će 3 kune i 30 lipa umjesto dosadašnje 3 kune i 10 lipa, što je povećanje od 6%. Cijena dopunske usluge „povratnica“ također iznosi 3,30 kuna. Kako se cijena sudskih pismena sastoji od cijene preporuke i cijene povratnice, cijena slanja sudskog pismena uvećana je za 20 lipa. Na primjer, umjesto 14,60 kuna za sudsko pismeno mase do 50 grama, od 1. rujna njegova cijena iznosi 14,80 kuna.
Mijenjaju se i cijene univerzalne usluge slanja paketa mase do 10 kilograma - po svakoj masi cijena se korigira za 5 kuna. Tako će korisnici umjesto dosadašnjih 20 kuna dostavu paketa mase do 2 kilograma s uručenjem na adresi platiti 25 kuna.
Od 2010., kada su zadnji put mijenjane cijene pismovnih pošiljaka u unutarnjem prometu, znatno su povećani brojni troškovi, pa tako i troškovi dostave. Također, prosječna plaća u deset godina rasla je oko 25%, dok je ukupna stopa inflacije od siječnja 2010. do siječnja 2020. iznosila 11%.
U usporedbi s 27 poštanskih operatora u Europskoj uniji, korisnici za slanje običnih pisama u unutarnjem prometu još uvijek plaćaju znatno manju cijenu od prosjeka, koji iznosi 5,76 kuna.
Novi cjenik dostupan je na internetskoj stranici Hrvatske pošte www.posta.hr te u svim poštanskim uredima.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
