Nizozemska objavila politiku određivanja kazni za kršenje GDPR-a

Nizozemska objavila politiku određivanja kazni za kršenje GDPR-a
DepositPhotos

Nizozemska agencija za zaštitu podataka (Autoriteit Persoonsgegevens - AP) objavila je politiku određivanja kazni za nepridržavanje Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) te na taj način postala prva zemlja Europske unije koja je to učinila.

Inače, GDPR propisuje kazne od četiri posto globalnih prihoda na godišnjoj razini ili 20 milijuna eura, ovisno o tome koja je kazna veća. Samo, malo je dosad rečeno kako se ta kazna uopće određuje i(li) propisuje. Nizozemska je zato odlučila malo izmijeniti pravilnik i objavila ga, a on će vrijediti na njeno području. Ali i samo za one kompanije kod kojih bi maksimalna kazna iznosila deset milijuna eura.

Ako je to slučaj, takva kompanija mogla bi se suočiti s kaznama u četiri različite kategorije, od kojih prva propisuje kazne od nula do 200 tisuća eura, druga od 120 tisuća do 500 tisuća eura, treća od 300 tisuća do 750 tisuća eura i četvrta od 450 tisuća do milijun eura. Nažalost, detalji o tome kako će se kazne propisivati i što su najbitnije stavke pri određivanju tih kazni, nisu navedeni.

Naravno, ako se radi o velikim kompanijama i povećim kršenjima pravila koja propisuje GDPR, tad odmaka od najtežih kazni nema. I to bi u Nizozemskoj mogao prvi osjetiti Microsoft, protiv kojeg se provodi istraga jer su se njegove Office aplikacije koristile za prikupljanje privatnih podataka korisnika, bez njihova znanja ili dopuštenja.

Naime, nizozemska javna uprava broji 300 tisuća zaposlenih, a svi oni koriste se Office ProPlus paketom. Kroz njega se može doći do e-mail adresa, njihova sadržaja, moguće je prevoditi ili provjeravati pravopisne greške u njima...

Sve to Microsoft je bilježio i prikupljao ukoliko bi zaposlenik koristio upravo alat za prevođenje ili provjeru grešaka u tekstovima. Zatim bi te podatke Microsoft skladištio  u Sjedinjenim Američkim Državama, što je prekršaj. Jer, GDPR nalaže da sve što se prikuplja u Europi, ostaje u Europi. Zbog toga vlasti rade s Microsoftom kako bi se problem riješio, a vjeruje se da hoće zahvaljujući prijetnji kaznom. Ona iznosi 20 milijuna eura ili četiri posto ukupnih globalnih godišnjih prihoda, što znači da bi ona iznosila 4,14 milijarde američkih dolara s obzirom da je prošle godine Microsoft zabilježio 96,7 milijardi dolara prihoda.

Ali, ako se radi o manjoj kompaniji, s daleko manjim prihodima, tad je i prekršaj vjerojatno daleko slabiji pa će se on kategorizirati i kazna će biti primjerenija. Osim ako nije riječ o ponavljačima...