Telekom industrija ulazi u fazu u kojoj se vrijednost mreže više ne mjeri samo pokrivenošću i brzinom, nego sposobnošću da podrži industrijske procese, sigurnosne sustave i nove digitalne usluge. U tom kontekstu 5G Standalone, privatne mreže i network slicing postaju ključni elementi nove generacije poslovnih modela operatora.
Suradnja Ericssona Nikole Tesle s Hrvatskim Telekomom i Crnogorskim Telekomom pokazuje kako se telekom tržište sve manje vrti samo oko pokrivenosti i kapaciteta, a sve više oko pitanja kako mrežu pretvoriti u platformu za nove industrijske usluge, kritičnu infrastrukturu i sigurnosne primjene. U razgovoru za ICTbusiness, Ivan Barać, član Izvršnog poslovodstva Ericssona Nikole Tesle, ističe da je upravo to smjer u kojem se kreće nova generacija mobilnih mreža: od modernizacije radijske i jezgrene mreže do 5G Standalone arhitekture, privatnih mreža i novih modela monetizacije.
Barać naglašava da je riječ o dugoročnoj suradnji s operatorima u Hrvatskoj i Crnoj Gori, pri čemu se sada ulazi u novu razvojnu etapu. “Jako smo ponosni na našu suradnju s Hrvatskim i Crnogorskim Telekomom koja traje dugi niz godina”, kaže Barać. Dodaje kako se “već duži niz godina radi na modernizaciji radio mreže”, dok se paralelno završavaju i projekti u segmentu jezgrene mreže. Ključni je cilj, prema njegovim riječima, ponuditi usluge bazirane na 5G Standaloneu, odnosno arhitekturi koja napokon otvara prostor za puni tehnološki i poslovni potencijal pete generacije mobilnih mreža.
Kao konkretan primjer navodi projekt Rijeka Gateway u Luci Rijeka, koji opisuje kao važnu potvrdu da privatne 5G mreže više nisu teorijska mogućnost, nego stvarna industrijska platforma. “Ono što već sada možemo vidjeti u manjim primjerima je Luka Rijeka i projekt Rijeka Gateway”, ističe Barać. Posebno naglašava da je riječ o projektu na kojem je “Hrvatski Telekom dobio nagradu od Europske unije”, što dodatno potvrđuje da se i na domaćem tržištu mogu razvijati referentni primjeri uporabe 5G Standalone tehnologije. Sličan smjer vidi i u Crnoj Gori, gdje je već potpisan ugovor o proširenju radijske mreže do kraja 2028. godine kako bi se i tamošnja infrastruktura pripremila za Standalone usluge.
Na pitanje gdje se danas realno nalazi monetizacija 5G-a, Barać ne skriva da su prva tržišna očekivanja bila veća od onoga što se u početku ostvarilo. “Kao i uvijek u mobilnim tehnologijama, 3GPP obećanja nisu se odmah ispunila”, kaže on, ali dodaje da se sada ipak vidi jasniji poslovni okvir. U prvom redu, rast dolazi iz privatnih mreža za luke, aerodrome, zaštitu kritične infrastrukture i pametne tvornice. U tom kontekstu posebno izdvaja projekt Smart Airports, gdje će se pokazati “koliko nisko kašnjenje u mrežama i uvođenje umjetne inteligencije u mreže doprinosi kritičnim zadaćama”. Drugim riječima, vrijednost 5G-a više nije samo u većoj brzini za krajnjeg korisnika, nego u tome da mreža postaje osnova za automatizaciju, industrijske procese i odlučivanje u realnom vremenu.
No Barać jednako važan potencijal vidi i u komercijalnom segmentu, osobito kroz network slicing i novu strukturu prometa. “Moći ćete koristiti mrežu s garantirano kvalitetom i garantirano brzinom”, objašnjava, opisujući kako diferencirana povezivost otvara prostor za dodatne prihode operatora. Uz to upozorava na promjenu koju potiče umjetna inteligencija. “Događa se promjena načina na koji korisnici koriste mobilne mreže, od downlinka prema uplinku”, kaže Barać, jer konverzacijski AI i novi digitalni servisi traže sve intenzivnije slanje podataka od korisnika prema mreži. Upravo tu vidi “mogućnost dodatnih prihoda za operatore”, ali i potrebu za drukčijim planiranjem kapaciteta i kvalitete usluge.
Najširi kontekst razgovora ipak se otvara kada Barać govori o sigurnosti. “Mobilne mreže su danas de facto dio kritične nacionalne infrastrukture. Tu nema dvojbe”, poručuje. U svijetu hibridnih prijetnji, gdje se sigurnosni rizici više ne svode samo na klasične vojne ugroze nego uključuju i kibernetičke napade, energetsku infrastrukturu i psihološki pritisak na društvo, uloga telekom mreža dodatno raste. Barać pritom podsjeća i na Ericssonove demonstracije network sensinga, odnosno mogućnosti da mreža pasivno detektira objekte i preuzima ulogu svojevrsnog senzorskog sloja. To otvara potpuno novu dimenziju primjene mobilne infrastrukture u zaštiti prostora, kritičnih sustava i koordinaciji odgovora u kriznim situacijama.
Zato Barać hrvatski sustav domovinske sigurnosti vidi kao prirodan okvir za integraciju civilne i vojne komponente, od policije i vojske do vatrogasaca i civilne zaštite. “Sustav domovinske sigurnosti u Hrvatskoj je izvrstan okvir za integraciju svih sastavnica”, kaže on. U toj slici Ericsson Nikola Tesla želi imati važnu ulogu ne samo kao dio globalne Ericssonove grupe, nego i kao domaća kompanija sa “više od 1800 softverskih developera i ukupno 3000 ljudi”. Šira poruka intervjua pritom je jasna: budućnost mobilnih mreža više se ne mjeri samo brojem baznih stanica ili brzinom preuzimanja sadržaja, nego sposobnošću da telekom infrastruktura postane temelj industrijske digitalizacije, otpornosti države i nove europske sigurnosne arhitekture.
Hrvatska logističko-tehnološka tvrtka 2Forge Innovation proširila je svoj menadžment dolaskom Davora Justamenta, stručnjaka za logističke procese, operativne sustave i tehnološka rješenja u logistici. Tvrtka posluje kroz projekte 3PL.hr i warehouse.hr, usmjerene na fulfillment i skladišna rješenja za eCommerce, retail i B2B tržište.
Apple i Intel postigli su preliminarni dogovor o proizvodnji dijela čipova koji pogone iPhone, iPad i druge uređaje. Dvije kompanije više od godinu dana vodile su intenzivne razgovore iza zatvorenih vrata, a do dogovora su došle tijekom posljednjih nekoliko mjeseci.
Financijska i računovodstvena struka imat će priliku poslušati regulatorne novosti, ali i aktivno usporediti i odabrati najbolja tehnološka rješenja za unaprjeđenje poslovanja i optimizaciju resursa, dok će učenici i studenti dobiti izravan uvid u potrebe modernog tržišta rada.
