Democracy Now! objavljuje 13. svibnja razgovor s aktivistčom Astrom Taylor o rastućem grassroots otporu prema izgradnji AI data centara u SAD-u pokret koji je do sada ostajao u sjeni pozitivnih narativa o AI infrastrukturnim investicijama. Ovaj otpor nije marginalan protest: u Maineu je zakonodavno tijelo razmatralo statewide moratorij na nove large-scale data centre. Guvernerka Janet Mills stavila je veto "near-term reprieve" prema DataCenterKnowledge ocjeni ali samo uz pritisak koji jasno pokazuje da lokalne zajednice postavljaju pitanja o troškovima koji padaju na porezne obveznike i komunalne korisnike.
Wisconsin je konkretniji primjer where regulatorna akcija prihvaća argumente kritičara: regulatori su odobrili izmjenu tarife We Energies za data centre koja zahtijeva da large-load korisnici (hyperscaleri) financiraju punu cijenu generacijske i grid infrastrukture umjesto socijaliziranja troška na sve potrošače. Sjeverna Karolina predlaže legislativu kojom hyperscaleri pokrivaju troškove struje, vode i infrastrukture uz ograničavanje pristupa javnim poticajima. Ove mjere nisu zabrana ali su ekonomska racionalizacija koja podiže troškove izgradnje i operacije data centara.
Argumenti lokalnih zajednica: data centri konzumiraju enormne količine električne energije (veliki kampusi 1-2 GW) i vode za hlađenje, donose malo trajnih lokalnih radnih mjesta (operativni tim malog hyperscaler objekta je 20-50 osoba za 100.000+ servera), i ponekad dobivaju porezne olakšice koje smanjuju lokalnu poreznu bazu dok infrastrukturni troškovi ostaju. Amazon Louisiana projekt (12 milijardi dolara) je dobio značajne porezne olakšice od savezne i lokalne vlade.
Sličan otpor počinje se oblikovati u Irskoj (moratorij na nove data centre u Dublinu), Nizozemskoj i Švicarskoj. Hrvatska i CEE zemlja koje aktivno žele privući data center investicije trebaju biti svjesne da pristanak lokalnih zajednica i energetska politika postaju jednako važne varijable kao regulatorni okvir i porezni poticaji.
U program su tijekom provedbe projekta uključena ukupno 133 osuđenika iz Hrvatske i Rumunjske. Među njima je bilo 85 osuđenika iz Hrvatske i 48 iz Rumunjske, a primjena razvijenih alata nastavlja se i nakon provedene evaluacije.
Regionalni sud München I presudio je da je američka AI glazbena platforma Suno bez dopuštenja koristila djela iz repertoara njemačke organizacije GEMA. Sud je zabranio daljnju uporabu spornih skladbi, naložio otkrivanje prihoda povezanih s povredom i utvrdio obvezu naknade štete, čiji iznos tek treba izračunati.