Maine moratorij odbijen, ali Wisconsin i Sjeverna Karolina uvode financijske obveze za hyperscalere
AI ilustracija
Democracy Now! objavljuje 13. svibnja razgovor s aktivistčom Astrom Taylor o rastućem grassroots otporu prema izgradnji AI data centara u SAD-u pokret koji je do sada ostajao u sjeni pozitivnih narativa o AI infrastrukturnim investicijama. Ovaj otpor nije marginalan protest: u Maineu je zakonodavno tijelo razmatralo statewide moratorij na nove large-scale data centre. Guvernerka Janet Mills stavila je veto "near-term reprieve" prema DataCenterKnowledge ocjeni ali samo uz pritisak koji jasno pokazuje da lokalne zajednice postavljaju pitanja o troškovima koji padaju na porezne obveznike i komunalne korisnike.
Wisconsin je konkretniji primjer where regulatorna akcija prihvaća argumente kritičara: regulatori su odobrili izmjenu tarife We Energies za data centre koja zahtijeva da large-load korisnici (hyperscaleri) financiraju punu cijenu generacijske i grid infrastrukture umjesto socijaliziranja troška na sve potrošače. Sjeverna Karolina predlaže legislativu kojom hyperscaleri pokrivaju troškove struje, vode i infrastrukture uz ograničavanje pristupa javnim poticajima. Ove mjere nisu zabrana ali su ekonomska racionalizacija koja podiže troškove izgradnje i operacije data centara.
Argumenti lokalnih zajednica: data centri konzumiraju enormne količine električne energije (veliki kampusi 1-2 GW) i vode za hlađenje, donose malo trajnih lokalnih radnih mjesta (operativni tim malog hyperscaler objekta je 20-50 osoba za 100.000+ servera), i ponekad dobivaju porezne olakšice koje smanjuju lokalnu poreznu bazu dok infrastrukturni troškovi ostaju. Amazon Louisiana projekt (12 milijardi dolara) je dobio značajne porezne olakšice od savezne i lokalne vlade.
Sličan otpor počinje se oblikovati u Irskoj (moratorij na nove data centre u Dublinu), Nizozemskoj i Švicarskoj. Hrvatska i CEE zemlja koje aktivno žele privući data center investicije trebaju biti svjesne da pristanak lokalnih zajednica i energetska politika postaju jednako važne varijable kao regulatorni okvir i porezni poticaji.
Medijska industrija jedna je od prvih koja je osjetila stvarni učinak generativne umjetne inteligencije, ne zato što je tehnološki najspremnija, nego zato što je njezin osnovni proizvod upravo ono što AI najbrže proizvodi: tekst, slika, zvuk, video, sažetak, naslov, prijevod i preporuka sadržaja. U samo nekoliko godina umjetna inteligencija iz eksperimentalnog alata prešla je u svakodnevni redakcijski instrument.
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
Projekt je vrijedan više od četiri milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Provedba projekta, koji Ministarstvo provodi s APIS IT-jem, trajat će 24 mjeseca i obuhvatit će faze razvoja, testiranja i implementacije sustava.
