Tijekom konferencije raspravljalo se o učenju prilagođenom svakom učeniku, sigurnosti u digitalnom okruženju, odgovornosti i razvoju u digitalnom svijetu.
Oko tisuću nastavnika, učitelja, ravnatelja iz osnovnih i srednjih škola, znanstvenika i stručnjaka iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije okupilo se na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike "CUC2026: AI bez iluzija", koja je održana od 15. do 17. travnja u Rovinju.
U središtu programa bila je uloga umjetne inteligencije u obrazovanju, pri čemu je naglasak stavljen na sagledavanje i njezinih prednosti i nedostataka, umjesto njezina ignoriranja ili isključivog kritiziranja. Tijekom konferencije raspravljalo se o učenju prilagođenom svakom učeniku, sigurnosti u digitalnom okruženju, odgovornosti i razvoju u digitalnom svijetu, obrazovanju za tržište rada te primjeni umjetne inteligencije u fizičkom okruženju. Sudionici su mogli sudjelovati u više od 120 aktivnosti, uključujući izlaganja, radionice, panel rasprave i druge formate.
Na otvorenju konferencije ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz rekao je kako se umjetna inteligencija u obrazovanju aktivno promišlja i primjenjuje, uz svijest o njezinim prednostima i izazovima. Osvrnuo se i na digitalizaciju obrazovnog sustava, istaknuvši uvođenje digitalno pečatiranih svjedodžbi. "Prema Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama završne isprave, uključujući svjedodžbe, mogu se izdavati i u digitalnom obliku, pri čemu se njihova vjerodostojnost osigurava naprednim elektroničkim pečatom ustanove. Prve svjedodžbe maturanata bit će moguće unijeti u sustav krajem svibnja 2026. I dalje će se izdavati tiskane svjedodžbe, a digitalne i fizičke svjedodžbe koristit će se paralelno, pri čemu obje imaju jednaku pravnu valjanost", rekao je Puljiz.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u pozdravnom je govoru istaknuo kako umjetna inteligencija više nije tema iz znanstvene fantastike niti alat rezerviran za tehnološki sektor, nego je već prisutna u školama i svakodnevnom radu nastavnika. Govoreći o projektu BrAIn, kroz koji Ministarstvo u suradnji s CARNET-om uvodi umjetnu inteligenciju u obrazovni sustav, rekao je: "Kroz ovu stratešku inicijativu, vrijednu gotovo 16 milijuna eura, Hrvatska je odlučila preuzeti kontrolu nad vlastitom digitalnom budućnošću. Nismo si smjeli dozvoliti biti pasivni konzumenti stranih tehnologija. Kroz projekt BrAIn stvaramo školu budućnosti koja je i kreativna i sigurna."
Sredinom ožujka predstavljeni su rezultati i preporuke istraživanja "Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih", namijenjeni različitim dionicima obrazovnog sustava. Cilj je bio istaknuti načine korištenja tehnologije uz smanjivanje rizika za djecu i mlade. Preporuke naglašavaju važnost razvoja kritičkog mišljenja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te uspostavljanja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života.
Pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn Juraj Bilić rekao je da su preporuke rezultat istraživanja koje će se provoditi do kraja projekta, upravo zbog brzog razvoja novih tehnologija, osobito onih temeljenih na umjetnoj inteligenciji. "Preporuke su nastale na temelju rezultata istraživanja primjene digitalne tehnologije za dobrobit djece i mladih, koje će se provoditi do kraja projekta, što je izuzetno važno zbog brzog razvoja novih tehnologija, posebno onih temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Uz navedeno istraživanje, u projektu se provodi i akcijsko istraživanje kojim se prati primjena kurikula 'Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene', te se na temelju rezultata istraživanja pristupa reviziji kurikula i izradi prilagođenih digitalnih sadržaja i edukacija za koje su nastavnici iskazali potrebu", rekao je Bilić.
U sklopu konferencije predstavljene su i Smjernice za odgovornu i pedagoški utemeljenu primjenu umjetne inteligencije u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj. Smjernice su namijenjene nastavnicima i drugim dionicima obrazovnog sustava, a cilj im je prenijeti ključne strateške ciljeve, preporuke i etička načela europskih i međunarodnih politika u primjenjiv nacionalni okvir. Namjera je pružiti nastavnicima podršku u integraciji umjetne inteligencije u nastavu te učenicima omogućiti stjecanje znanja za odgovornu i kritičku uporabu tih tehnologija, čime se unapređuju obrazovni ishodi, posebno digitalne kompetencije i vještine kritičkog mišljenja.
Na konferenciji je održan i panel „Budućnost obrazovanja uz AI“, koji je moderirala Aleksandra Mudrinić Ribić iz CARNET-a. Sudjelovali su predstavnici Ministarstva, nastavnici i stručnjaci uključeni u projekt BrAIn. Sudionici su govorili o tome kako je projekt pridonio razvoju digitalnih vještina učenika u području umjetne inteligencije te kako su kurikul, preporuke i smjernice pomogli nastavnicima u provedbi nastave u kojoj učenici uče o funkcioniranju umjetne inteligencije, koriste alate temeljene na njoj i razvijaju vlastite projekte. Raspravljalo se i o budućim planovima vezanim uz edukaciju nastavnika i daljnju primjenu umjetne inteligencije u obrazovnom sustavu.
Europska unija nastoji otvoriti dublje razgovore s američkom administracijom o naprednim modelima umjetne inteligencije. U središtu razgovora nalazi se Anthropicov Mythos, model koji je privukao osobitu pozornost zbog svojih mogućnosti u području kibernetičke sigurnosti.
U sjedištu Infobipa u Vodnjanu održana je četvrta sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, koja je okupila predstavnike vodećih hrvatskih kompanija i institucija.
Posljednjih godina Mooreov zakon, koji je više od pet desetljeća usmjeravao industriju poluvodiča, suočio se s ozbiljnim fizičkim ograničenjima i sve slabijim ekonomskim povratima. Globalna industrija sve je više ograničena usporavanjem geometrijskog skaliranja tranzistora i slabljenjem koristi u trošku po tranzistoru.
