Kineski izvoz ubrzava uz AI

Kineski izvoz porastao je u kolovozu 25 posto u odnosu na isti mjesec 2025., a uvoz 28,2 posto, objavila je kineska carina 8. rujna. Izvoz je ubrzao s 23,9 posto u srpnju i bio u skladu sa srednjom prognozom Reutersove ankete, dok su isporuke visokotehnološke robe povezane s AI infrastrukturom pomogle gospodarstvu koje se istodobno bori sa slabom domaćom potražnjom.

Mjesečni trgovinski višak povećan je sa srpanjskih 112,5 na 119,09 milijardi dolara. U prvih osam mjeseci dosegnuo je 805,51 milijardu dolara, pa je prema sadašnjem tempu na putu da drugu godinu prijeđe bilijun dolara. Višak sa Sjedinjenim Državama porastao je s 28 na 29,18 milijardi dolara, unatoč trgovinskim napetostima i neizvjesnosti oko carina.

Reuters među pokretačima navodi proizvode za AI, električna vozila, solarne ćelije i litij-ionske baterije. Carinska zbirka, međutim, ne objavljuje jednu stavku nazvanu AI izvoz. Poslužitelji, memorija, mrežna oprema, napajanja i komponente ulaze u različite tarifne razrede, a dio iste robe ima i klasične podatkovne ili industrijske primjene. Doprinos AI-ja zato treba čitati kao sektorsku procjenu, ne kao zaseban iznos.

Zhaopeng Xing, viši kineski strateg ANZ-a, rekao je Reutersu da su snažna potražnja za AI proizvodima i zelenim tehnologijama nadoknadile poremećaje povezane s vremenskim prilikama. Dodao je da kompanije ubrzavaju isporuke u SAD zbog carinske neizvjesnosti. Takvo gomilanje isporuka može privremeno povisiti stopu rasta i stvoriti slabiju usporednu bazu kada zalihe kupaca budu popunjene.

Uvoz je rastao nešto sporije od očekivanih 30 posto, ali brže od srpanjskih 27,5 posto. Više uvoza može odražavati potražnju za energentima, sirovinama i dijelovima koji se ugrađuju u izvozne proizvode, pa sam rast ne dokazuje oporavak potrošnje kućanstava. Reuters navodi da su industrijska proizvodnja i maloprodaja usporile početkom trećeg tromjesečja, dok su ulaganja u fiksnu imovinu dodatno oslabila.

Kineski BDP u drugom je tromjesečju usporio na 4,3 posto, a službeni cilj za 2026. postavljen je između 4,5 i pet posto. Izvoz ublažava potrebu za hitnim širokim poticajima, no istodobno povećava ovisnost o kupcima izvan zemlje. Ekonomije koje bilježe veći deficit mogu odgovoriti carinama, lokalnim subvencijama ili pravilima podrijetla, osobito za vozila, baterije i stratešku elektroniku.

Peking je već pokrenuo financijski instrument od 800 milijardi juana, približno 119 milijardi dolara, za podupiranje infrastrukturnih ulaganja. Hao Zhou iz Guotai Haitong Securitiesa procijenio je da novi trgovinski podaci bitno ne jačaju argument za skoro smanjenje kamatnih stopa. To ne isključuje dodatnu pomoć, ali mijenja trenutak njezina uvođenja: stabilan izvoz daje vlastima više prostora za ciljane, umjesto općih mjera.

Rezultat treba čitati i kroz cijene. Vrijednost izvoza u dolarima može rasti zbog više prodanih jedinica, skupljeg proizvoda ili promjene tečaja, a zbirna stopa ne otkriva kombinaciju tih učinaka. Za čipove, memoriju i poslužitelje dodatni je problem brza promjena prosječne cijene zbog nestašica i prelaska na skuplje konfiguracije. Količinski podaci po tarifnoj oznaci potrebni su za precizniji zaključak o proizvodnji.

Rast profita naprednih proizvođača ne raspoređuje se jednako kroz kinesku industriju. Dobavljač akceleratora ili baterija može imati snažnu vanjsku narudžbu, dok proizvođač robe usmjeren domaćim kupcima osjeća slabiju potrošnju i pritisak troškova. Trgovinski višak opisuje odnos cijele zemlje prema inozemstvu; ne pokazuje maržu izvoznika, broj radnih mjesta ni koliko prihoda ostaje nakon uvoznih komponenti. Ta razlika ostaje ključna za dobavljače.