Kako porezna uprava vidi plaćanje kripto valutama

Kako porezna uprava vidi plaćanje kripto valutama

Foto: DepositPhotos

Nakon HNB-a pitali smo i poreznu upravu o plaćanju dobara i usluga, pa tako i automobila kripto valutama Porezna uprava Ministarstva financija uputila nas je na mišljenje iz 2017. godine u kojem stoji da je prema podacima dostupnima na Internetu, Bitcoin je virtualna valuta, neovisna o centralnim bankama te stoga račun s bitcoinima ne može biti zamrznut niti se pomoću njih može pratiti bilo kakva transakcija i nije pod ingerencijom monternih vlasti. Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna valuta koju ta platna mreža koristi. Zbog svoje anonimnosti, trenutno je bitcoin po svojim značajkama usporediv plaćanju u gotovu novcu.

U svom odgovoru URBROJ: 282-810-19-05-14/ST/DO od 27.lipnja 2014. u vezi poslovanja s "bitcoin-om" Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: HNB) navodi da "bitcoin" ne potpada niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava plaćanja te da prema članku 21. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i članku 4. Zakona o deviznom poslovanju "bitcoin" ne predstavlja novac, niti sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj niti stranu valutu odnosno strano sredstvo plaćanja. U svom dopisu HNB navodi da obzirom da vrijednost "bitcoin-a" ne odražava vrijednost novca koji je za njega primljen, "bitcoin" ne može biti niti elektronički novac u smislu članka 2. točke 2. Zakona o elektroničkom novcu.

Nadalje, prema presudi Suda EU-a u predmetu C-264/14, od 22. listopada 2015., bitcoin je virtualna valuta s dvostranim tokom i ne može se smatrati „materijalnom imovinom“, jer je jedina svrha te virtualne valute da služi kao sredstvo plaćanja te ne predstavlja ni vrijednosni papir koji daje pravo vlasništva nad pravnim osobama ni vrijednosni papir slične naravi. Budući da je virtualna valuta bitcoin ugovorno sredstvo plaćanja, nju s jedne strane ne bi trebalo sagledavati ni kao tekući račun ni kao depozitni račun, plaćanje ili transfer. S druge strane, za razliku od dugova, čekova i drugih utrživih instrumenata iz članka 135. stavka 1. točke (d) Direktive o PDV-u, ona predstavlja izravno sredstvo plaćanja između operatora koji je prihvaćaju. Nadalje, navodi se i da transakcije koje uključuju valute koje nisu tradicionalne, odnosno koje nisu novac koji se koristi kao zakonsko sredstvo plaćanja u jednoj ili više zemalja, pod uvjetom da učesnici u transakciji prihvaćaju tu valutu kao alternativno sredstvo plaćanja u odnosu na zakonska sredstva plaćanja, predstavljaju financijske transakcije. Također, usluge, poput onih iz glavnog postupka tog predmeta, koje se sastoje od zamjene tradicionalnih valuta za jedinice virtualne valute bitcoin i obratno, smatraju se uslugama obavljenim uz plaćanje iznosa koji odgovara marži u iznosu razlike između, s jedne strane, cijene po kojoj dotični operator kupuje valutu i, s druge strane, cijene po kojoj ju prodaje svojim klijentima.

Člankom 92. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17) propisan je način isplate primitaka fizičkim osobama, a u skladu s člankom 86. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) te je propisano da tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov žiroračun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun, uz izuzetke propisane stavcima 2. i 3. toga članka Pravilnika. Naime, prema stavku 2. toga članka Pravilnika propisani su primici koji se mogu isplatiti fizičkim osobama na tekući račun kod banke, a stavkom 3. primici koji se mogu isplatiti obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama u gotovu novcu, pri čemu se za potrebe toga Zakona i Pravilnika, isplatama u gotovu novcu smatra izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate obavljene izravno, odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke.

Slijedom navedenog, u okviru pravila o porezu na dohodak, hrvatsko poduzeće može fizičkim osobama vršiti isplate u bitcoinima samo za one vrste primitaka navedene u članku 92. stavku 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Nadalje, prema članku 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, obveznikom fiskalizacije smatra se fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak te pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit za sve djelatnosti za koje je, prema odredbama posebnih propisa, obveznik izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

Prema članku 28. toga Zakona, gotov novac, u smislu toga Zakona, jesu novčanice kune i kovani novac kune i lipe. Plaćanje gotovim novcem jest izravna predaja gotovog novca između sudionika u plaćanju, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa. Obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem drugom obvezniku fiskalizacije, ako drugačije nije propisano posebnim poreznim propisom i to za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kuna po jednom računu, za potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem, za namjene na temelju posebne odluke ministra financija.

Obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem građanima, osim za namjene koje se, prema propisima koji uređuju porez na dohodak, plaćaju putem računa građanina. Svaku isplatu gotovog novca građanima obveznik fiskalizacije je dužan evidentirati prema posebnim propisima prema kojima vodi poslovne knjige.

 

Nadalje, Općim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 115/16) je, između ostalog propisana obveza za porezne obveznike u svezi vođenja poslovnih knjiga i evidencija, izdavanje računa i čuvanje vjerodostojne dokumentacije. Člankom 65. toga Zakona propisano je da se knjigovodstvo mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja. Bilježenje podataka u poslovne knjige sukladno članku 66. toga Zakona mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Također, sukladno članku 69. toga Zakona, porezni obveznik je dužan tijekom poreznog postupka sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja na način da potpuno i istinito iznosi činjenice bitne za oporezivanje te da za svoje tvrdnje ponudi dokaze, a kada posluje u inozemstvu porezni obveznik je dužan sukladno članku 71. toga Zakona sudjelovati u postupku utvrđivanja činjeničnog stanja, u odnosu na njegovu oporezivu djelatnost i imovinu u inozemstvu, pružanjem potrebnih dokaza, uz korištenje svih pravnih i stvarnih mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju i razjašnjavanjem svih nejasnih pitanja.

Temeljem svega navedenog, uzevši pri tome u obzir i sam cilj i logiku donošenja relevantnih poreznih propisa, pri plaćanju drugim pravnim osobama u bitcoinima, porezni obveznik mora se voditi pažnjom dobrog gospodarstvenika i za sve svoje transakcije voditi uredne poslovne knjige temeljem vjerodostojne dokumentacije. Naime, iako kod plaćanja pravnim osobama nije izrijekom propisana odredba koja bi ograničavala plaćanje bitcoinom, namjera Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom bila je s jedne strane ograničiti plaćanja koja se obavljaju mimo transakcijskih računa putem kojih se može jednostavnije pratiti trag novca, a s druge strane uvesti elektroničko praćenje naplaćenih transakcija u gotovu novcu u realnom vremenu. Time je omogućeno Poreznoj upravi da jednostavnije i pravodobnije može utvrditi je li porezni obveznik za porezne svrhe prijavio pravo činjenično stanje o kojem ovisi njegova ukupna porezna obveza u pojedinom poreznom razdoblju. U slučaju plaćanja bitcoinom, navedeno se obavlja mimo transakcijiskih računa kod banaka te je porezni obveznik obvezan voditi evidenciju o prometu na svom „virtualnom“ računu i na zahtjev Porezne uprave dati na uvid navedenu evidenciju s pripadajućim dokazima o izvršenim plaćanjima. U protivnom smatrat će se da je plaćanja izvršio gotovim novcem te je u tom slučaju obvezan poštivati sve odredbe iz relevantnih poreznih i računovodstvenih propisa koje se odnose na takav način plaćanja.

Još iz kategorije

Tomislav Lukačević je novi direktor Bolta u Hrvatskoj

Tomislav Lukačević je novi direktor Bolta u Hrvatskoj

04.08.2020. komentiraj

Poziciju novog direktora Bolta u Hrvatskoj, vodeće europske platforme za pružanje usluge prijevoza na zahtjev, preuzeo je Tomislav Lukačević. Svoju karijeru u Boltu započeo je na poziciji specijalista za operativne poslove 2018. godine, odmah na samom početku kada je tvrtka tek ulazila na tržište i bila poznata pod tadašnjim imenom Taxify. Pokrenuo je poslovanje u Hrvatskoj s još dvoje specijalista, a nakon vrlo kratko vremenskog perioda promoviran je na poziciju menadžera za operativne poslove. A danas će na novoj poziciji upravljati cjelokupnim poslovanjem vožnji na zahtjev i koordinirati aktivnosti sa središnjicom u Estoniji.

Hrvatska na prvom mjestu u EU po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici 2020.

Hrvatska na prvom mjestu u EU po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici 2020.

04.08.2020. komentiraj

Podaci agencije Promocija Plus pokazuju da je Hrvatska na prvom mjestu u EU po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici 2020. Pandemija koronavirusa pokosila je kompletno automobilsko tržište Unije, a najviše su stradale zemlje naslonjene na turizam.

Uštede i pozitivan efekt uz tintne pisače

Uštede i pozitivan efekt uz tintne pisače

03.08.2020. komentiraj

Prodaja Epsonovih poslovnih tintnih pisača na EMEA području za prethodnu godinu pokazuje pozitivan utjecaj Heat-Free tehnologije na održivost i ekonomiju. Potencijalno smanjenje potrošnje energije od 50,9 milijuna kWh godišnje, dovodi do manjenog ispuštanja CO2 od 17,7 tisuća tona i smanjenja godišnjih energetskih troškova od 5,9 milijuna eura.