Kako izgraditi povjerenje u moćne tehnologije poput AI-ja, bioinženjeringa i kvantnog računalstva

Brzina kojom napredne tehnologije ulaze u svakodnevni život otvara niz pitanja koja nadilaze tehničke i poslovne okvire. McKinsey u izvješću Technology Trends Outlook 2025 naglašava da “odgovorna inovacija” više nije samo etički ideal, već strateška nužnost. Umjetna inteligencija, bioinženjering i kvantno računalstvo obećavaju radikalne promjene u industriji, zdravstvu, energetici i komunikacijama, ali istovremeno nose rizike od zloupotrebe, narušavanja privatnosti, diskriminacije i destabilizacije postojećih društvenih struktura.

Prema istraživanjima Eurobarometra, stavovi građana EU o umjetnoj inteligenciji su podijeljeni, s izraženom mješavinom optimizma i opreza. Većina Europljana, njih 62%, ima pozitivan stav o utjecaju umjetne inteligencije, a čak 70% vjeruje da ona povećava produktivnost na radnom mjestu. Unatoč tome, postoji snažan poziv na oprez, jer čak 84% građana smatra da je nužno pažljivo upravljati ovom tehnologijom. Glavna briga leži u zaštiti privatnosti, što potvrđuje podatak da je 82% ispitanika zabrinuto za privatnost radnika.

Zbog toga se 77% radnika zalaže za aktivno uključivanje u proces dizajniranja i implementacije AI sustava u tvrtkama. Nadalje, tri četvrtine Europljana podržava uvođenje pravila koja zahtijevaju transparentnost pri korištenju AI alata za upravljanje ljudskim resursima. Istovremeno, samo 38% ispitanika vjeruje znanstvenim otkrićima koja su generirana uz pomoć umjetne inteligencije. Značajan postotak zaposlenika također strahuje od gubitka radnih mjesta zbog automatizacije. Na kraju, čak 72% građana želi jasna pravila koja bi ograničila automatizirani nadzor zaposlenika. Ovi podaci jasno pokazuju da Europljani vide potencijal umjetne inteligencije, ali inzistiraju na snažnim etičkim okvirima i ljudskom nadzoru.

Promatrajući globalne trendove, hrvatski građani nisu posebno impresionirani umjetnom inteligencijom, što se očituje u nižim razinama i nervoze i uzbuđenja prema AI proizvodima i uslugama u usporedbi s globalnim prosjekom. Tako u istraživanju Ipsos Pulsa iako 33 posto ispitanika izjavljuje da ih AI čini nervoznima, to je znatno ispod svjetskog prosjeka. Također, samo 21 posto ispitanika u Hrvatskoj slaže se tvrdnjom da ih AI proizvodi i usluge čine uzbuđenima, što je znatno ispod globalnog prosjeka od 53 posto., što pokazuje indiferentan pristup ovoj tehnologiji.

Povjerenje postaje presudan faktor za prihvaćanje novih tehnologija. Bez njega, inovacije riskiraju odbacivanje od strane javnosti, usporavanje regulatornih procesa i ograničavanje ulaganja. Tvrtke koje uspostave jasne etičke okvire i transparentno komuniciraju o korištenju tehnologije imaju znatno veće šanse za brže tržišno usvajanje svojih proizvoda i rješenja.

Bez povjerenja, inovacije riskiraju odbacivanje od strane javnosti, usporavanje regulatornih procesa i ograničavanje ulaganja. McKinsey navodi da tvrtke koje uspostave jasne etičke okvire i transparentno komuniciraju o korištenju tehnologije imaju do 20 posto veće šanse za brže tržišno usvajanje svojih proizvoda.

Jedan od najvećih izazova kod AI-ja je tzv. “black box” problem – nedostatak razumijevanja kako sustav dolazi do određenih odluka. Europski AI Act, koji će u potpunosti stupiti na snagu 2026., uvodi obavezne mehanizme transparentnosti, praćenja performansi i dokumentiranja procesa za sustave visokog rizika. To uključuje i zahtjev da korisnici budu informirani kada komuniciraju s AI-jem te da imaju pravo na ljudsku reviziju automatskih odluka. Hrvatska će morati ugraditi te standarde u nacionalno zakonodavstvo, što otvara prilike i za razvoj domaćih certifikacijskih tijela i audita AI sustava.

U bioinženjeringu, napredak otvara mogućnosti liječenja do sada neizlječivih bolesti, ali i složena pitanja granica intervencija u ljudski genom. Tehnologije poput CRISPR-a omogućuju precizne izmjene DNK, a istraživači rade na stvaranju sintetskih organizama i laboratorijski uzgojenih organa. McKinsey predviđa da će do 2035. bioinženjering biti ključni pokretač rasta u farmaceutici i poljoprivredi, s tržišnom vrijednošću od preko 2 trilijuna USD. EU već primjenjuje stroge etičke smjernice kroz European Group on Ethics in Science and New Technologies (EGE), dok Hrvatska kroz etička povjerenstva nastoji balansirati između inovacije i zaštite temeljnih prava.

Kvantna računala imaju potencijal razbiti današnje enkripcijske standarde, što bi moglo ugroziti globalnu kibernetičku sigurnost. McKinsey ističe da vlade i korporacije već ulažu u postkvantnu kriptografiju – nove algoritme otporne na kvantne napade. Europska komisija financira projekte u sklopu Quantum Flagship programa, dok je Hrvatska tek na početku razvoja kadrova i infrastrukture u ovom području. Ovdje povjerenje znači sigurnost – korisnici i institucije moraju biti uvjereni da će njihova komunikacija ostati zaštićena i u postkvantnom svijetu.

Tvrtke koje integriraju etičke principe u dizajn i implementaciju tehnologija ostvaruju konkurentsku prednost. Prema PwC-u, 76 posto potrošača spremno je platiti više za proizvode i usluge tvrtki koje odgovorno upravljaju tehnologijom. Primjeri iz prakse uključuju AI sustave s ugrađenim modulima za objašnjivost, bioinženjerska rješenja uz javne konzultacije te ulaganja u kvantnu sigurnost prije komercijalne primjene kvantnih računala.

Iako Hrvatska tehnološki zaostaje za globalnim centrima inovacija, može zauzeti vodeću poziciju u etičkom pristupu razvoju. Male zemlje često imaju fleksibilniji regulatorni okvir i mogu brže reagirati na nove izazove. Uspostava nacionalnog centra za etičku procjenu tehnologija, povezanog s akademijom i industrijom, mogla bi pozicionirati Hrvatsku kao “sigurnu zonu” za razvoj odgovornih inovacija u EU.

Napredne tehnologije neće postići puni potencijal ako izgube povjerenje javnosti. Odgovorna inovacija, koja u obzir uzima etičke, pravne i društvene implikacije, ključna je ne samo za zaštitu korisnika nego i za dugoročnu održivost poslovanja. U eri kada granica između znanstvene fantastike i stvarnosti postaje sve tanja, samo inovacije utemeljene na povjerenju mogu osigurati stabilan i inkluzivan tehnološki napredak.

Globalni trendovi pokazuju da vodeće tehnološke kompanije poput Google DeepMind-a, Microsofta i IBM-a već osnivaju interne odbore za etiku tehnologije, dok organizacije poput OECD-a razvijaju međunarodne smjernice za odgovornu AI primjenu.

U Kanadi i Singapuru uvedeni su nacionalni certifikacijski sustavi koji ocjenjuju usklađenost AI rješenja s etičkim standardima, a Izrael je postao pionir u bioinženjerskim “etičkim inkubatorima” koji okupljaju istraživače, pravnike i predstavnike civilnog društva. Europski parlament razmatra osnivanje Agencije za kvantnu sigurnost koja bi koordinirala prijelaz na postkvantnu enkripciju u svim državama članicama.

Hrvatska bi se mogla uključiti u te inicijative kroz jačanje međunarodne suradnje, razvoj stručnih kadrova i poticanje startupa specijaliziranih za sigurnost, biotehnologiju i transparentne AI sustave. Time bi domaće gospodarstvo ne samo pratilo nego i oblikovalo smjer budućeg tehnološkog razvoja.